Čokolada od 80 grama koja je nekada koštala 1,80 KM postala je prošlost. Za nju je danas, ovisno o kojem proizvođaču i sastavu je riječ, potrebno izdvojiti od 2,40 KM do 3,60 KM. Pređemo li granicu Bosne i Hercegovine, situacija je još dramatičnija, u susjednoj Hrvatskoj, Kandi čokolada sa rižom od 300 grama košta nevjerovatnih 8,99 eura, dok je prošle godine ta ista tabla čokolade bila dostupna za oko tri eura. U bosanskohercegovačkim marketima ista čokolada danas košta 6,99 KM.
Ova nagla promjena cijena postavlja pitanje; postaje li čokolada luksuz koji ćemo u budućnosti konzumirati tek povremeno? Je li riječ o prolaznom trendu uzrokovanom lošim prinosima kakaovca u Africi ili su i geopolitički faktori poput rata u Ukrajini doprinijeli ovim tektonskim poremećajima na globalnom tržištu?
Cijena kakaa dosegnula 50-godišnji maksimum
Cijena kakaa, osnovne sirovine za proizvodnju čokolade, dosegnula je svoj 50-godišnji maksimum. Na globalnom tržištu, ovi rastući troškovi direktno su se prelili na potrošače. Kakao, čiji najveći proizvođači dolaze iz zapadne Afrike – Gane i Obale Slonovače – postao je skuplji nego ikad. Uzrok tome su prvenstveno nepovoljni klimatski uslovi, a utjecaj su imali još i ekonomski ciklus i sam čovjek, piše Forbes.
Krajem 2023. godine, Zapadna Afrika suočila se s masovnom epidemijom bolesti crne mahune, koja se javlja nakon vlažnih perioda. Ova gljivična bolest može potpuno uništiti usjeve kakaa ukoliko se ne liječi. Iako postoje pesticidi koji mogu kontrolisati širenje bolesti, mnogi uzgajivači kakaa ne mogu ih priuštiti zbog niskih prihoda, a često nemaju ni pristup tim sredstvima. Nakon vlažnog perioda, kada su nastupile suše, uslijedila je nova prijetnja – virus natečenih izdanaka kakaa.
Ovaj virus, koji širi insekt poznat kao “mealybug” javlja se isključivo u Zapadnoj Africi. Zaražena stabla smanjuju prinos za 25 posto u prvoj godini infekcije, a u drugoj godini gubitak može dostići i do 50 posto, pri čemu stabla obično umiru u roku od tri do četiri godine. Trenutno je više od 200 miliona stabala kakaa već zaraženo ovim virusom, što dodatno povećava pritisak na globalnu ponudu kakaa.
Cijena kakaa, koja se godinama stabilno kretala oko 2.500 dolara po toni, doživjela je drastičan skok početkom ove godine, oborivši sve dosadašnje rekorde na globalnim tržištima. Sredinom januara, cijena jedne tone dostigla je 5.000 dolara, da bi već krajem marta probila psihološku granicu od 10.000 dolara.
U periodu od samo šest mjeseci njegova cijena je porasla za nevjerovatnih 225 posto.
U maju ove godine većina zemalja EU prijavila je povećanje godišnje stope inflacije za kakao i čokoladu u prahu. Najveći rast zabilježen je u Estoniji (+17,4 posto u odnosu na maj 2023.), zatim u Hrvatskoj (+15,5 posto) i Austriji (+12,6 posto). Nasuprot tome, dvije zemlje su zabilježile pad stope inflacije za kakao i čokoladu u prahu: Slovačka (-6,3 posto) i Kipar (-0,3 posto).
Nakon rekordnog skoka, uslijedila je faza oscilacija, sa povremenim padovima, ali cijena se trenutno stabilizovala na oko 7.000 dolara po toni.
Kako će se tržište čokolade kada je riječ o domaćim brendovima ponašati u narednim mjesecima, razgovarali smo sa Ethemom Numićem potpredsjednikom za strateški marketing i razvoj u AS Holdingu, pod čijim okriljem su neki od najpoznatijih čokoladnih proizvoda, poput prestižnog premium brenda Mak Zara, kao i čokolada s potpisom Vispaka.
Numić za Forbes BiH ističe da se cijena kakaovca donekle stabilizovala posljednjih mjeseci, nakon pada u maju.
Stabilizacija tržišta
“Do kraja godine ne očekujemo dalje povećanje cijena sirovine”, navodi i dodaje da su neki konkurentski brendovi pribjegli smanjenju gramaže ili izmjenama recepture kako bi prikrili poskupljenja, dok oni ostaju dosljedni u zadržavanju kvaliteta i pakovanja.
„Zadržali smo kvalitet i gramažu pakovanja i već imali povećanje cijena nekih proizvoda što nam je omogućilo stabilnost poslovanja. Ne planiramo poskupljenja proizvoda do kraja godine“, ističe on.
Cijene kakaovca su, govori on, rasle skoro do kraja prve polovine ove godine, a taj rast je bio ekstreman. Povećana potražnja za kakaovcem tokom prošle i ove godine, kao i činjenica da je biznis s kakaovcem, koji vodi nekoliko velikih svjetskih firmi, prema afričkim proizvođačima bio podcijenjen i slabo plaćen, doveli su do toga da proizvođači podignu proizvodne cijene.
“To je bilo i za očekivati. Te se cijene vjerovatno neće više vraćati na niski nivo koji je bio sredinom 2023. godine”, predviđa on i dodaje da je za konditorske firme najveći izazov imati stabilne dogovorene količine kakao zrna i njegov kvalitet uz izbalansiranu cijenu.
“Veliki proizvođači čokolade investiraju u nove plantaže kakaovca u Južnoj Americi čime bi se za par godina još više moglo stabilizovati tržište kakaovca“, zaključuje Numić.
Dok se tržište stabilizira, u međuvremenu u čokoladnoj industriji neke kompanije već traže alternativna rješenja. Njemačka Planet A Foods, razvija čokoladu bez kakaa, koristeći sastojke poput zobi i sjemenki suncokreta kao zamjenu za kakao masu i puter. Ova inovacija možda nagovještava novu eru u industriji čokolade.
(DEPO PORTAL/jk)