U vezi posljednjih dešavanja s hidroelektranom (HE) "Ulog", u saopštenju za javnost Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT i Udruženja za zaštitu okoline "Zeleni Neretva" Konjic navode da hidroelektrana (HE) “Ulog” već u fazi probnog punjenja akumulacije pokazuje opasne probleme, poput gubitka vode u akumulaciji kroz novonastale pukotine između zidova brane i okolnog tla, što prijeti sigurnosnom katastrofom i ugrožava naselja nizvodno. Ovim putem pozivaju institucije da hitno reaguju i zaštite stanovništvo i okoliš.
Navode da izgradnju hidroelektrane (HE) “Ulog” kod Kalinovika nastavljaju da prate brojne kontroverze. Iako su pripremni radovi za ovu elektranu započeti još 2011. godine, isti su obustavljeni dvije godine poslije nakon što su, uslijed učestalih odrona tla, poginula dva radnika. Međutim, to nije spriječilo investitora da ponovo otpočne radove u ljeto 2020. godine.
Ova sigurnosno-ekološka bomba, kako su je označili u akademskim krugovima, pokazuje prve probleme već u fazi probnog rada, zbog čega postoji opravdan strah za sigurnost ljudi i materijalnih dobara u svim naseljima nizvodno, prvenstveno Konjicu, Jablanici i Mostaru, navodi se saopćenju iz Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT i Udruženja ‘Zeleni Neretva’ Konjic.
HE “Ulog”, čiji je investitor privatna kompanija EFT Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, najvećeg trgovca električnom energijom u regionu, gradi se na lokalitetu Nedavić, u neposrednoj blizini Velje strane, jedne od najnestabilnijih padina na području Bosne i Hercegovine. Naučni i stručni autoriteti iz oblasti geologije su u više navrata isticali da na ovom mjestu nije preporučljivo izvođenje bilo kakvih građevinskih radova, kako zbog izuzetno nestabilnog i trusnog tla, tako i zbog činjenice da se radi o seizmološki najaktivnijem području u Bosni i Hercegovini, dodaje se u saopćenju.
- Početkom ljeta ove godine, u jeku katastrofalnih suša i bez ikakvih najava institucijama u entitetu FBiH, čiji građani će upravo osjetiti najveći dio negativnih uticaja rada HE “Ulog”, započelo je probno punjenje akumulacije ukupne planirane zapremine oko šest miliona metara kubnih vode. Nakon što je napunjena tek jedna petina od ukupne zapremine dolazi do novih problema. Prema neslužbenim tvrdnjama od strane uposlenika na elektrani, dolazi do kontinuiranog gubitka vode kroz pukotine uz bokove brane, zbog čega su navodno izvedene čak tri intervencije na brani u vidu ‘injektiranja’ (složeni građevinski zahvati u cilju saniranja nastalih pukotina).
Međutim, nakon prvih većih kiša od prije desetak dana, investitor je bio prisiljen da zaustavi dalje punjenje jer se ispostavilo da pukotine nisu uspješno sanirane. Naravno, iz ‘EFT Group’ nema nikakvih zvaničnih informacija niti potvrda, čime nastavljaju praksu držanja u tajnosti svih značajnijih informacija o realizaciji ovog projekta - navodi se u saopćenju.
Pored navedenih sigurnosnih opasnosti, kako se dodaje, HE “Ulog” prate i brojni ekološki problemi. Naime, po zahtjevu Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT, a nakon uočenog pomora riba i rakova nizvodno od brane HE “Ulog”, na terenu je boravio i vodni inspektor Republičke uprave za inspekcijske poslove, koji je, između ostalog, utvrdio da je “voda uzvodno od brane i nizvodno od ispusta brane izrazito tamno-zelene boje”, uz objašnjenje da nije moguće utvrditi precizan uzrok. Zbog toga je istakao da je potrebno hitno izvršiti ispitivanja u cilju utvrđivanja uticaja brane i akumulacije na kvalitet vode.
Također, ispitivanjima površinske vode iz jula tekuće godine na dva lokaliteta u neposrednoj blizini HE “Ulog” utvrđeno je prisustvo različitih metala, uključujući i teške metale poput kadmija i olova, čija koncentracija prelazi dozvoljene granične vrijednosti za ovu kategoriju vodotoka.
Uzimajući u obzir sve navedeno, iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT upućuju još jedan apel institucijama na svim nivoima, prvenstveno državnom, da konačno ozbiljnije uzmu u obzir pitanje zaštite Neretve i ljudi koji žive uz nju, jer bi u suprotnom posljedice mogle biti katastrofalne.
- Konkretnu reakciju očekujemo od Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, koje se uključilo u slučaj izgradnje HE “Ulog”, s obzirom na to da postoje ozbiljne naznake da je dio projekta realizovan na teritoriji drugog entiteta - FBiH, za šta investitor ne posjeduje dozvole. Napominjemo da je sporno i pitanje prenamjene šumskog zemljišta u građevinsko za potrebe izgradnje ovog hidroenergetskog objekta, koju je, suprotno odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, odobrilo entitetsko resorno ministarstvo, saopćeno je iz Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT i Udruženja ‘Zeleni Neretva’ Konjic.
(FENA/dg)