Najprirodnije je da strada zemlja koja ima najviše industrije - kazao je dr. Boris Podobnik komentirajući situaciju u Njemačkoj.
Svakoga ljeta ekipa Večernjeg lista razgovara sa ljudima iz dijaspore da čuje što se tamo događa, a ove je godine čuli su najviše negativnih priča na račun "obećane zemlje". Sve ono što govore naši ljudi koji su vani ima uporište. Njemačka više nije ni izbliza kao što je bila. Ili je sve djelovalo mnogo ljepše nego što je bilo u stvarnosti.
Skuplji energenti
- Sad se vidi koliko su jeftini ruski energenti pokretali njemačku ekonomiju. Sad, kad su zamijenjeni onima iz drugih država, vidi se koliko je teško funkcionirati jer su cijene višestruko veće. Država je itekako prebacila lopticu na građane pa mi plaćamo skuplju stanarinu i skuplje režije, a opet država ne može normalno funkcionirati i u ozbiljnim je problemima. To je prava situacija u Njemačkoj - kazao je sugovornik Večernjeg.
Plaće jesu rasle, ali...
- Meni je plaća u građevinskom sektoru porasla za 500 eura, a stanarina i režije za 1000 eura. Znači, u deficitu sam 500 eura. Također, hrana je višestruko poskupjela. Imam sreću što živim u kući pa u vrtu posijem i posadim neke kulture, tako da se ne moram stalno hraniti nezdravom, kupovnom hranom, koja je preskupa - ispričao je sugovornik.
Ipak, realno je očekivati da će se kriza iz Njemačke prelijevati i na druga tržišta, a već se govori kako je talijansko i austrijsko zahvaćeno. Poslovni dnevnik piše da njemačko gospodarstvo najviše problema ima u ključnim sektorima proizvodnje automobila, autodijelova, strojeva i kemijskih proizvoda. A kako je to zahvatilo bh. tržište?
Niz je tvrtki u ovoj zemlji koje proizvode komponente za njemačko tržište, najviše za autoindustriju, a tu su i drvna industrija, farmaceutska i tako dalje. Također, ono što se posebno osjeti je kriza u visokogradnji.
Sugovornik Večernjeg priča da se kupnja kuća i stanova zaustavila.
- Cijene su postale basnoslovne i neki su ulazili u dužničko ropstvo kako bi kupili nekretninu. Sad je sve došlo do točke pucanja, ljudi niti mogu niti žele više kupovati po enormno visokim cijenama i to bi zemlju moglo gurnuti u ozbiljne probleme - kaže.
Predsjednik Ifo instituta Clemens Fuest ističe kako njemačko gospodarstvo sve više zapada u krizu, a uz građevinarstvo, situacija se pogoršala i u proizvodnji te uslugama.
Ako stvari prelijemo na lokalnu razinu, građevinska kriza će se preliti i na BiH, samo je pitanje u kojoj mjeri. Jer veliki broj stambenih prostora u BiH kupuje dijaspora, a brojne zgrade koje svakodnevno gledamo kako niču grade se zbog činjenice da nekretnine kupuju oni koji rade u Njemačkoj kako bi imali gdje doći na odmor ili pak živjeti u određenoj dobi.
Mnogi investitori po inerciji grade svjesni da interes dijaspore uvijek postoji, no, ako su iseljenici u krizi, a ruku na srce, vide da se i kod nas u BiH cijene "pumpaju" zbog razmišljanja da dijaspora ima mnogo novca, prestat će s kupnjom i onda nastaju ozbiljni problemi.
Da ta kriza dolazi, svi su svjesni, uskoro je na udaru Hrvatska, a samom tom činjenicom i mi u BiH moramo se za to početi pripremati. Dragutin Kamenski, regionalno jedan od najjačih u segmentu visokogradnje, očekuje krizu.
- Nije uopće sporno da će doći do krize u segmentu visokogradnje. Možemo očekivati da će taj pad biti na razini zemalja iz okruženja - kazao je uz ostalo.
Naravno, kako sve dolazi naknadno, tako ćemo i krizu početi naknadno osjećati i uviđati. Ipak, sugovornik koji radi u Njemačkoj tvrdi da ne mora sve biti nužno loše.
Prenapuhane cijene
- Cijene su previsoke i u BiH više nema stana ispod dvije tisuće maraka po četvornom metru. Toliko industrijski jaki ipak nismo i nismo toliko superiorni u odnosu na druge zemlje da bi kod nas cijene bile kao u nekim njemačkim mjestima. Zato je dobro da se malo situacija uozbilji i da cijene dođu na neku normalnu razinu, gdje nitko neće biti na gubitku, a svi će nešto dobiti. I investitor i kupac i oni koji uređuju te stanove. Naravno, neka cjenovna razina mora postojati, no prenapuhane cijene trebale bi biti stvar prošlosti - komentirao je sugovornik Večernjeg lista.
(DEPO PORTAL/ad)