Jedan od najbogatijih ljudi svijeta i super uspješni investitor Warren Buffett prodao je dionice Bank of America Corp. u vrijednosti od 982 miliona dolara. Od sredine juna Berkshire Hathaway je tako smanjio udio u drugoj najvećoj američkoj banci za ukupno 13 posto. Valja naglasiti kako je Buffett ranije zadržao dionice Bank of America, čak i kada je prodao gotovo sve svoje druge dionice finansijskog sektora (između 2020. i početka 2023.)
Kada je 2011. počelo trgovanje dionicama Bank of America one su stajale svega 5 dolara. Dionice su ove godine porasle za 31 posto. Nakon što je Berkshire Hathaway ljetos krenuo sa prodajom dionica, pale su za 10 posto na cijenu od 39,67 američkih dolara, prenosi Jutarnji.
Buffettove investicije držale su se i kao znak da podržava upravu banke na čelu sa glavnim izvršnim direktorom Briana Moynihana, a 93-godišnji Buffett, direktora je nekoliko puta hvalio pred medijima.
Uprkos tome što su se riješili velikog broja dionica, Berkshire i dalje ostaje najveći dioničar banke - u posjedu je 903,8 miliona dionica vrijednih 35,9 milijardi dolara.
Berkshire je, nakon globalne finansijske krize 2008., krenuo s kupovinom dionica Bank of America, dakle u eri kada su ulagači bili zabrinuti za likvidnost bankarske industrije. Berkshire je tada uložio u takozvane konvertibilne povlaštene dionice, koje su funkcionirale poput obveznica, ali sadržavale su opciju da ih se naknadno može pretvoriti u standardne dionice, čija cijena je standardno viša.
Šest godina kasnije Buffett ih je pretvorio u dionice, a nakon toga kupio još standardnih dionica.
Buffett nije dao objašnjenje zašto je u kratkom periodu prodao tolik broj dionica.
Razlozi Buffetta za prodaju
The Motley Fool, renomirana američka kompanija za finansijsko i investicijsko savjetovanje, navela je tri najvjerovatnija razloga radi kojih se prorok iz Omahe ovoga ljeta odlučio za prodaju.
Iako je Buffett na posljednjem sastanku Berkshire Hathawaya pokazao kako je ostao lucidan i oštrouman, sljedeći mjesec napunit će 94 godine. Na sastanku u maju, Buffett je istaknuo da se osjeća dobro, ali je sugerirao i kako razmišlja o nasljednicima. Zato The Motley Fool kao jedan od razloga za prodaju dionica navodi ideju američkog investitora da svojim nasljednicima ostavi što veću količinu novca, kako bi imali više fleksibilnosti za buduće odluke. Osim dionica američke banke, Buffett je nedavno prodao i gotovo 50 posto dionica Applea.
Nadalje, Berkshire sada može zaraditi vrlo visok povrat na gotovinu ulaganjem u kratkoročne bezrizične državne obveznice. Tromjesečni trezorski zapisi trenutačno ostvaruju prinos od 5,333 posto, što je mnogo više od trenutnih 2,24 posto dividendnog prinosa Bank of America.
Porezi su drugi možebitni razlog zašto Buffett prodaje dionice.
Stopa poreza na dobit koju vlada naplaćuje na dobit korporacijama, u sklopu Zakona o smanjenju poreza i zapošljavanju iz 2017. godine, snižena s 35 posto na 21 posto.
Budući da je ishod izbora još uvijek neizvjestan, Buffett se možda priprema, piše The Motley Fool, da će porezna stopa narasti. To bi značilo da primjerice Apple, a čijih dionica imaju najviše, plaćati višu poreznu stopu.
Valja upozoriti kako američki demokrati ne žele vratiti stopu poreza na dobit na staru razinu. Kao dio svog proračuna za fiskalnu 2025., Bidenova administracija predložila je podizanje stope poreza na dobit na najviše 28 posto. Njegova nasljednica Kamala Harris nije se još očitovala o tematici, no u ovom trenutku se ne očekuje bitno odstupanje od tog postotka.
Treći razlog je također postoji mogućnost da se Buffett donekle razočarao u Bank of America.
Bank of America zabilježila pad neto prihoda od kamata u posljednjem tromjesečju, budući da su njeni troškovi depozita porasli jer su klijenti premještali nova u druge banke s primamljivijim stopama depozita. Štaviše, kao cijena za to što je jedna od banaka "prevelikih da bi propala", Bank of America podliježe strogim propisima, koji sprječavaju njen brzi rast.
Osim toga, Buffett možda ima i problema s odlukom banke da svoje novčane zalihe uloži u dugotrajne hipotekarne vrijednosnice osigurane od strane države, i to kada su kamatne stope bile vrlo niske.
Kako su kamatne stope skočile, Bank of America je doživjela pad vrijednosti tih hipoteka sa niskim prinosima.
Iako Bank of America zapravo neće preuzeti te gubitke, osim ako ne proda vrijednosne papire, tom će portfelju trebati dugo vremena da sazre. Finansijski analitičari smatraju da su sredstva, umjesto u gore navedeno. trebali primjerice investirati u trezorske obveznice
Zajmove banaka teško je analizirati na razini pojedinačnih zajmova, tako da ulagači banke moraju imati puno povjerenja u menadžment banke. Navedene greške Bank of America nisu fatalne, ali moguće je da su obeshrabrile Buffetta.
Sva tri razloga vjerojatno su odigrala neku ulogu u Buffettovom smanjenju dionica Bank of America, zaključuju The Motley Fool, američka kompanija za finansijsko i investicijsko savjetovanje.
(Jutarnji.hr/DEPO PORTAL/au)