U noći sa 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je Vijećnica. Napad na bogatstvo Nacionalne i univerzitetske biblioteke bio je direktni napad na kulturu i identitet jednog društva. Danas, u miru, ali nestabilnoj političkoj situaciji, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine prestaje raditi. Radnici ulaze u šesti mjesec bez plaće, o finansiranju i statusnom pitanju od vlasti za sada samo obećanja.

Rukopisi ne gore, izjavio je to đavo u romanu “Majstor i Margarita”, afirmišući time mogućnosti ljudskog stvaralaštva. Rukopisi su gorjeli u noći sa 25. na 26. august 1992. godine, kada je zapaljena Vijećnica. Da neka djela metaforički odolijevaju plamenu svjedoči ono sačuvano u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Ona, simbolično na ovaj datum, zbog sistemskog nemara, zatvara svoja vrata, pa je pitanje ko će  od plamena čuvati rukopise?

Granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske zapalile su Vijećnicu i 80 posto njenog bibliotečkog fonda. Kulturni identitet je opstao, ali ne drži ga sistem već privremene pomoći. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine već tri decenije nema riješeno statusno pitanje, nema redovno finansiranje. Uposlenici su bez plaće i doprinosa već pet mjeseci, na to kontinuirano upozoravaju.

- Zatvaranje nije naš cilj niti to želimo, ali nećemo biti u mogućnosti da pružamo usluge. Ovo je posljednji vapaj da ukažemo na značaj NUB-a - poručila je Azra Smajić-Gačević, članica Vijeća uposlenika NUBBiH.

Kantonalni i federalni nivoi obećavaju radnicima, spremni su pomoći - 400.000 maraka iz budžeta Sarajevskog, 100.000 maraka iz Tuzlanskog kantona, upućivanje specijalnog zakona o privremenom finansiranju iz Federalnog ministarstva u parlamentarnu proceduru. Sve uz napomenu da je za stanje u kojem se nalazi biblioteka kriv menadžment. Vijeće radnika biblioteke ključne zahtjeve, ipak, upućuje Vijeću ministara i Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

- Imenovanje Upravnog odbora, Nadzornog odbora i direktora. Dovedeni smo u sitauciju da će od 6. septembra institucija funkcionisat bez direktora, jer aktuelni direktor već odlazi u penziju, potpisao je rješenje, a drugi zahtjev je rješavanje finansijskog statusa. Punih pet mjeseci radnici nemaju platu, što je katastrofalna situacija -  navodi Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUBBiH.

- Jedan od zahtjeva su bila interventna sredstva kojim bi se pokrila dosadašnja dugovanja, plate koje zaostaju, naravno, da vidimo na koji način bi nas finansirali do kraja godine i ono što je ključno jeste trajno rješenje finansiranja, ne ovako na kapaljku  istakla je Smajić-Gačević.

Obraćanje javnosti najavili su za sutra, kada i zvanično prestaje rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Na ovaj ishod upozoravali su mirnim protestnim šetnjama i javnost i nadležne. Podršku u tome pružili su im građani i akademska zajednica.

- To je, prije svega, veliki minus čitavoj kulturnoj, akademskoj, univerzitetskoj i svakoj drugoj zajednici koja ima ikakve dodirne tačke s kulturom i obrazovanjem. Zahvaljujući njoj, međunarodno smo standardizirani. Mi u akademskoj zajednici imamo mogućnost da naši radovi budu verifikovani, prepoznati, da su standardizirani - naglasila je Senada Dizdar, profesorica na Katedri za informacijske nauke Filozofskog fakulteta UNSA.

Da država dovodi u pitanje postojanje vlastite nacionalne biblioteke - u civilizacijskoj praksi nije slučaj. Bosna i Hercegovina čini to sa svih sedam institucija kulture od državnog značaja. S ruba egzistencije može ih pomaći samo jaka politička volja kojoj prethodi spoznaja o njihovoj važnosti za cjelokupnu društvenu zajednicu.

(Federalna.ba/DEPO PORTAL/af)