Piše: Adnan UČAMBARLIĆ (Bihać)

U Bihaću je, u organizaciji Nacionalnog parka Una i u okviru ovogodišnjeg Avantura Film Festivala, održan međunarodni okrugli sto "Una od izvora do ušća". Svi prisutni su došli sa jednim jasnim razlogom - zato što vole Unu, a povod je bila nedavna afera oko izgradnje mini-hidroelektrane kod Vrela Une u Hrvatskoj. 

O Uni su govorili eminentni stručnjaci i univerzitetski profesori, ekološki aktivisti, te predstavnici gotovo svih političkih nivoa u Bosni i Hercegovini, kao i politički i drugi zvaničnici iz Republike Hrvatske. Tako je Una, za razliku od drugih rijeka koje razdvajaju, postala rijeka koja spaja - spojivši hrvatske i bh. aktiviste sa istim i jasnim ciljem - spašavanje i očuvanje rijeke Une.

Skupu su između ostalih prisustvovali i saborski zastupnik Ivan Matić, profesorica sa Sveučilišta u Zadru Anamarija Frankić, zastupnici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić i Albin Muslić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, federalni zastupnik Zekerijah Alagić, premijer USK Nijaz Hušić, kantonalni ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Almir Imširović, v.d. direktor NP Una Alen Zulić, aktivisti iz Hrvatske i BiH, mediji i drugi.

Konstatovano je da se velikim zajedničkim naporima uspjelo zaštiti izvorište Une, ali da tek slijedi ozbiljan posao kako bi se smaragdna ljepotica i općenito priroda oko nje, zaštitila dužinom cijelog toka rijeke.

- Ciljevi su višestruki, jer smo u posljednje vrijeme vidjeli da zajedničkim koordiniranim djelovanjem možemo učiniti mnogo na zaštiti rijeke Une. Ovdje su gotovo svi ljudi koji itekako mogu pomoći i unaprijediti dalji proces  prvenstveno zaštite rijeke Une i okolne prirode. Vjerujem da će se donijeti konkretni prijedlozi i zaklučci, čijom bismo primjenom štitili našu rijeku, njenim cijelim tokom - navodi vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća NP Una, Alen Zulić.

Osim o problemu potencijalnih gradnji mini – hidroelektrana, konkretno se govorilo i o neplanskoj gradnji na obalama Une, odnosno neophodnom maksimalnom angažmanu nadležnih inspekcija i svih nivoa vlasti, te drugim načinima rješavanja ovog problema. Nezaobilazna tema bila je i zaštita biljnog i životinjskog svijeta u i oko Une.

Haris Hadžihajdarević, predstavnik NP Una, održao je kraće predavanje o rijeci Uni, ekologiji, nacionalnim parkovima i zakonskom uređenju u BiH i Hrvatskoj.

- Kada su u pitanju prijetnje, nažalost, one još uvijek postoje i sa naše strane granice. U prostornom planu FBiH u slivu rijeke Une za narednih 20 godina još uvijek stoji protočna hidrocentrala regulacionog tipa. Ono što je bitno, i što će, nadam se, spriječtiti ovo namjeru je da će naredne godine UNESCO odlučivati o uvrštavanju cijelog sela i kompleksa Martinbrodskih slapova na listu prirodne baštine - naveo je Hadžihajdarević. 

- Bager je otišao. Zaustavljena je gradnja mini hidroelektrane u Hrvatskoj. Pobjeda je to koju su izvojevali prije svega građani i aktivisti koji su uz veliku podršku medija alarmirali javnost i doprinijeli pozitivnom ishodu da se prekine gradnja na samom izvoru Une. Čestitam hrvatskim vlastima koji su donijeli dobru odluku u skladu s međunarodnim konvencijama što smo mi s bosanskohercegovačke strane i tražili odmah po saznanju o početku gradnje, ali očekujemo da će se još neke ranije odluke preispitati i da će Una u konačnici biti trajno zaštićena. Ova konferencija je dobra prilika i dobar je momenat da mi s naše strane učinimo sve kako bi zaštitili Unu od i nas samih u Bosni i Hercegovini, a tu moramo biti aktivni i uključeni svi - navela je Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma.

Istaknuto je da su betoniranje Une i bespravna gradnja nedopustivi, što ugrožava razvoj i turističke potencijale koji postoje duž čitavog toka rijeke Une. Također se govorilo o zaštiti okoline, o saradnji i organizaciji zajedničkih aktivnosti te turizmu kao najbržoj rastućoj grani privrede i pravoj prilici za razvoj ove regije.

- Ovdje sam u dvije uloge. Jedna mi je uloga dječaka sa Une, jer sam odrastao u prigradskom naselju Ribić. Sam naziv mu kaže da je uz Unu. Bez obzira što živim u Sarajevu već dugo vremena, ja sam još uvijek dječak sa Une. Kao takav, imao sam priliku da budem na koncertu Darka Rundeka s vama, na izvoru Une. Da se vratim na izvor nakon mnogo godina. Bio sam tu kada se nije moglo ni prići. Shvatio sam da ljudska glupost nema granica - da je bager pored Une. Tada sam sebi rekao da mi se čini da će Una pobjeći od nas. Ne mora Una da teče po površini, ona može teći i ispod nje. Pobjeći će od nas, ljudi, takvih kakvi jesmo. 

Druga moja uloga ovdje je - na neki način se osjećam kao domaćin, jer sam direktor međunarodnog takmičarskog festivala Avantura Film Festival, koji ima svoj žig. Zove se AvantUna. Nama je Una predvodnica. Avangarda. Od samog starta, a sada smo šesti put u Bihaću sa festivalom, imamo program koji se zove Unska kultura. Još uvijek sam u ubjeđenju da je Una jedinstvena i posebna u svijetu. Možete je u Bihaću, zlu ne trebalo, i piti. Unska kultura je način življenja sa Unom. Ljudi koji žive sa Unom su shvatili šta je Una i zato su je čuvali. I Una je čuvala njih. Želja nam je da Unska kultura bude sinonim za sve rijeke. Da imaju svoju kulturu. Jer, ako rijeke budu imale svoju kulturu, odnosno ljude koji će imati kulturu rijeka, onda će sve te rijeke od izvora, koji je čist, pa do ušća biti čiste. Mi, ljudi, koji smo u kulturnoj i kreativnoj industriji, imamo drugačiji rakurs od ljudi koji su u profesionalno bave tim. Oni odu kući, pa dođu na posao. Mi smo stalno tu i uvijek se bavimo onim što volimo. A volimo Unu. Zato smo i došli ovdje. Na ovaj festival dolazi i jako puno ljudi sa strane, koji ga organizuju, jer Bihać nema tu infrastrukturu. Ono što je zanimljivo - svi ti ljudi rade pro bono. Napravili smo jedan serijal od osam dokumentarnih filmova, upravo na temu Unske kulture. Ovo što se desilo na izvoru je samo posljedica minijatura koje cvjetaju u devastiranju Une. Na jednoj od naših filmskih regata smo snimali sve ono što se dešava uz obalu Une. Imao sam priliku da kažem čovjeku iz gradske uprave da sam zaprepašten koliko se tu gradi, koliko je korito suženo, koliko je betona uz Unu. Onda sam dobio podatak da je Gradska uprava Bihać treba barem dva ili tri miliona KM da se sukobi s tim i da to riješi. Pitao sam druge ljude zašto je to tako, rekli su "to su moćnici". 

Šta je zanimljivo - to je odnos vlasti prema projektima koji promoviraju Unsku kulturu. Svuda smo odbijeni. Shvatite da ste, u biti, nebitni. A onda dođemo kao festival posvećen ekologiji, gdje nas je prepoznala Evropska komisija i dala nam da budemo učesnici u projektu Green Deal i gdje smo dobili od njih devet filmova, a od federalnog Ministarstva kulture ne dobijemo ni pfening. A onda kažu "desilo se nešto". Ko će ove ljude da edukuje i izvještava, ako neće kulturna i kreativna energija? Jedino kulturna i kreativna industrija je pokretač promjena. To nije vlast. Vlast nastoji da bude isto - naveo je Mirsad Ćatić Čuperak, domaćin okruglog stola.

Nakon diskusije, prisutnima je prikazan i dokumentarni film "The Climate Planet".

(DEPO PORTAL/au)