Metković i Dolina Neretve poznati su kao jedno od hrvatskih najplodnijih i poljoprivredno najrazvijenijih područja. No, ta slika se pomalo, ali sigurno mijenja i nadopunjuje.
Metković iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja, a kako i ne bi, kad je izbor sadržaja sve bogatiji i to ne samo za strance, već i za domaće ljude. Grad je to bogate povijesti, kulture, prirode i tradicije – mjesto susreta brda i doline, rijeke i mora. Ako se pitate što posjetiti, doživjeti, kušati, ako se zateknete ili s namjerom uputite u neretvanski kraj, odgovore donosimo u nastavku. Sigurni smo da će i domaći dobiti ideju i razlog zbog kojega bi se valjalo uputiti prema Neretvi, piše Dubrovniknet.hr.
Prvi in situ muzej u Hrvatskoj
Područje Metkovića bilo je naseljeno od najstarijih vremena, o čemu svjedoče ilirske gomile, no najvažnije nalazište je arheološki lokalitet antičke Narone u Vidu. Arheološki muzej Narona prvi je in situ muzej u Hrvatskoj, odnosno muzej sagrađen na mjestu samog nalazišta. Sagrađen je na ostatcima hrama Augusteuma koji je posvećen božanskom caru Augustu i izgrađen 10. godine prije Krista.
Postav muzeja čini savršeno očuvana skupina skulptura koje predstavljaju julijevsko-klaudijevsku carsku dinastiju, ali mnoštvo drugih artefakata kao što su ostatci keramike, stakla, novca, nakita koji će vas uputiti u značajne i bogatstvo stare Narone, drugog po veličini i važnosti rimskog grada na istočnoj obali Jadrana, a koji datira od kraja 3. st. pr. Kr. Do 15. st. po Kr.
Ne samo muzej nego čitavo naselje plijeni pozornost mnoštvom ugrađenih ostataka u seoske kamene kuće, konobe, staje i sl. U ljetnim mjesecima pokrenuta je kulturna manifestacija Rimska noć u Naroni, jednodnevni antički festival na kojem se nastoji dočarati duh Narona i život starih Rimljana.
Uz sam muzej, na području Vida možete razgledati monumentalnu skulpturu Kneza Domagoja i njegovih strijelaca pokraj župne crkve Gospe Snježne, ostatke gradskih bedema iz 3./4. st. pr. Kr te crkvicu sv. Vida koja je smještena usred polja na samom ulazu u Vid.
Jedno od središta rimske provincije Dalmacije
Narona je bila jedno od najznačajnijih administrativnih i gospodarskih središta rimske provincije Dalmacije. O tome svjedoče i vrlo dobro sačuvani ostatci gradskih bedema koji spuštajući se s vrha brežuljka prema dolini zatvaraju prostor u obliku lepeze. Čine ih sjeverni i južni bedem uz koji su prislonjene kule kvadratnog tlocrta te gradska vrata na sjevernom zidu.
Građeni su u više faza, od vremena helenizma i 4. ili 3. stoljeća pr. Kr., tijekom 2. stoljeća pr. Kr. do zadnje faze iz 2. stoljeća i vremena barbarskih provala na područje Rimskog Carstva. Tako su u početnoj fazi na vrhu brežuljka izgrađene dvije kule kružnog tlocrta, a kasnijim fazama se one mijenjaju i grade se bedemi koji se po potrebi obnavljaju.
Do jedne od kula iz rimskog doba na južnom bedemu mjesni je župnik don Bariša Ereš u 19. stoljeću sagradio kuću u narodu poznatu kao Erešova kuća. Ona je značajna kao svojevrsni prvi muzej na otvorenom, tj. lapidarij rimskih spomenika iz Narone jer su brojni kameni natpisi, ulomci kamene arhitekture i skulpture ugrađene u njene zidove i tako sačuvani. Zanimljivo je da su u njemu uzidane i pojedine replike antičkih spomenika koja su napustila Vid.
Od ornitološke zbirke do Prirodoslovnog muzeja
Metković, kao i cijela dolina Neretve, područje je bogato različitim biljnim i životinjskim vrstama. Unatoč melioraciji koja je od močvare napravila plodno tlo, sačuvano je bogatstvo životinjskog svijeta u ornitološkim rezervatima Pod gredom, Prud i Orepak, a na brdu iznad Metkovića je značajni krajobraz Predolac – Šibanica.
Prirodoslovnim muzej u Metkoviću, koji je razvio iz Ornitološke zbirke u Metkoviću, savršeno dočarava bogatu raznolikosti flore i faune doline Neretve. Ornitološka zbirka prvi put je otvorena za javnost 1952. godine, zahvaljujući ornitologu iz Zagreba, dr. Dragutinu Rucneru. Sadržavala je više od 340 preparata među kojima su primjerci 2018 ptičjih vrsta od 310 do sad zabilježenih u Neretvi.
U muzeju su izložene herbarske zbirke, zbirke kukaca, leptira, školjki i ihtiološka zbirka. Preparati su razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama.
Ostatak teksta čitajte OVDJE!
(DEPO PORTAL/jk)