Bosna i Hercegovina sve više se suočava s demografskim izazovima, a dostupni podaci ukazuju na rastući trend broja umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na mirovinski sustav zemlje.

Ova situacija može se pripisati općem starenju populacije, smanjenju broja radno aktivnih stanovnika, kao i migracijama mladih ljudi u potrazi za boljim životnim uvjetima.

Prema podacima za svibanj, u Federaciji Bosne i Hercegovine evidentirano je 447.389 korisnika mirovine, dok je omjer zaposlenih i umirovljenika trenutno 1,22 zaposlena osoba na jednog umirovljenika, potvrdio je Feni glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) Tomislav Kvesić.
 

Iako se ranije razmišljalo o pokretanju inicijative da se dobna granica za odlazak u mirovinu pomakne za dvije godine, Kvesić kaže kako za sada nema najava izmjene Zakona o MIO/PIO kojim bi se pomjerila granica od 65 godina za odlazak u mirovinu.

Kako je dodao, od primjene novog Zakona o MIO 2018. godine zabilježen je pad broja novih prijevremenih i invalidskih mirovina, dok je porastao broj novih korisnika starosnih mirovina.

Prema Kvesićevim riječima, novi zakon donio je značajne promjene u sustavu umirovljenja.

- Generalno možemo reći da je broj novih prijevremenih mirovina smanjen od primjene novog Zakona o MIO/PIO 2018. godine u odnosu na razdoblje prije toga, kao i da je sve manji broj novih korisnika invalidske mirovine. Također, manji je broj i novih korisnika obiteljske mirovine, dok je izražen porast novih korisnika starosnih mirovina - rekao je Kvesić.

Prema odredbama članka 40. Zakona o MIO/PIO, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
 

Kvesić je dodao da, prema Zakonu, rješenje o odlasku u mirovinu treba biti doneseno u roku od 30 odnosno 60 dana.
 

- Većina rješenja bude donesena u tom roku, ali postoje situacije kada se na rješenje čeka dulje. Uglavnom je riječ o situacijama kada nije uredna dokumentacija, kada nedostaju podaci o uplatama doprinosa ili kada osiguranik ima inozemni staž. Takve situacije mogu potrajati duže jer se službenim putem traže podaci od inozemnog nositelja osiguranja - pojasnio je Kvesić.
 

Napominje da Federalni zavod za MIO/PIO sve probleme s učinkovitošću i donošenjem rješenja nastoji svesti na najmanju moguću mjeru.

(FENA/dg)