U skoro 30 godina profesorskog rada za ženu iz Sarajeva, koja je u ratu ostala bez noge, stane mnogo toga. U posljednje tri godine, kaže, i mobing i diskriminacija zbog invaliditeta.

-  Jednom sam mu rekla, ali ja ne mogu da hodam. A direktor mi je odgovorio: ‘Vi ne možete hodati, ne možete stajati, pa šta za Boga miloga možete.’ Zamislite kažete to nekome ko je izgubio nogu u trudnoći pred kraj rata u Bosni i Hercegovini”, kaže za Radio Slobodna Evropa profesorica Srednje elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu, koja nije željela biti imenovana. Njeno ime poznato je redakciji RSE-a.

Dodaje da je zbog ponižavanja i uvreda na poslu nekoliko puta završila u bolnici.

- Zaključa mi vrata od toaleta i ja sam tako 15 dana išla u drugi dio škole, kao amputirac -  ispričala je profesorica.

Osim ove profesorice, još 15 zaposlenika škole tvrdi da su izloženi mobingu na radnom mjestu, o čemu su upoznali zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo, Marijelu Hašimbegović.

U istoj školi 28 godina radi i druga žena koja kaže da trpi uznemiravanje.

“Za najsitniju stvar ako mu se obratite, to ne možete dobiti, bilo da je riječ o potvrdi da upišete dijete u vrtić, on je zatrpan masom zahtjeva molbi, na koje nikada ne odgovara”, kaže sagovornica.

Na upit RSE o optužbama radnika zbog navoda o uznemiravanju na radnom mjestu, te nepravilnostima uočenim u radu direktora, nisu odgovorili iz Srednje elektroenergetske škole za energetiku.

Nije odgovorio, do zaključenja teksta, ni direktor Fikret Radončić.

Više od 50 posto žena i muškaraca je “svjesno da je doživjelo neki vid diskriminacije ili nasilne radnje na radnom mjestu”, dok je manje od jedne trećine to nasilje i prijavilo, podaci su istraživanja objavljenog početkom maja o položaju žena na tržištu rada u BiH koje su provele Fondacija Infohouse i Fondacija Lara iz Bijeljine.

Podaci na osnovu anonimne ankete u kojoj je učestvovalo 300 ispitanika, uglavnom žena.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da su, prema ovoj anketi, verbalnom nasilju bile izložene skoro sve ispitanice i ispitanici – njih 287, od 300 ispitanih.

Ministarstvo upoznato s navodima o mobingu

Ministarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo u proteklom periodu dostavljeno je nekoliko anonimnih prijava s optužbama za mobing nad zaposlenicima Elektrotehničke škole za energetiku u Sarajevu.

Za RSE iz Ministarstva kažu kako su zatražili zvanično izjašnjenje škole na navode iz anonimnih prijava.

Početkom novembra prošle godine škola je obavijestila Ministarstvo da je odlukom direktora imenovan tim za primanje i zaštitu pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva te škole.

- U školi su uspostavljeni pravni mehanizmi koji omogućavaju obradu prijava za mobing kao poseban oblik diskriminacije -  navedeno je u odgovoru Ministarstva.

Radnici škole s ciljem zaštite svojih prava “mogu se pozvati i na odredbe kolektivnog ugovora za oblast srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo”, dodaju iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS za RSE.

Navode i da je pitanje zaštite od diskriminacije, kao i zaštite od mobinga uređeno odredbama Zakona o radu kojima se propisuju načini.

Zakon precizno ne definiše kazne koje se izriču za mobing.

Šta je mobing?

Prema Zakonu o radu poslodavcu je zabranjeno uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, te sistematsko uznemiravanje na radu ili (mobing) radnika.

Mobing je, prema istom zakonu, definiran kao oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uslova ili profesionalnog statusa zaposlenog.

Prema zakonu o diskriminaciji Bosne i Hercegovine mobing kao jedan od oblika diskriminacije kažnjava se kao prekršaj i to novčanom kaznom od 1.500 KM (750) eura do 5.000 KM (2.500) eura.

U godišnjem izvještaju za 2023. godinu ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, navedeno je da su zaprimili 187 žalbi za diskriminaciju, od čega 43 za mobing.

Kako je navedeno u izvještaju žalbe su se odnosile na nejednak tretman i onemogućavanje napredovanja na poslu, vrijeđanje, dodjelu dodatnih poslova ili mobing praznog stola.

Šta su utvrdile inspekcije u školi?

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove nije se bavila optužbama za mobing u toj školi, već utvrđivanjem određenih eventualnih propusta u primjeni Zakona o radu.

U periodu od 2020. do 2023. godine prosvjetna inspekcija izdala je četiri prekršajna naloga školi.

Vrijednost tih kazni bila je ukupno 6.000 maraka.

Škola je kažnjavana, jer se nisu objavljivali zapisnici i odluke sa sjednica školskog odbora, i zbog činjenice da se direktor te škole nije, prije donošenja odluke koja se odnosi na prava i interese zaposlenih, konsultovao sa sindikatom te škole.

Inače, zapisnici i odluke objavljuju se na oglasnoj ploči škole.

Također, Upravni inspektorat Ministarstva pravde Kantona Sarajevo izrekao je dvije upravne mjere direktoru te škole, jednu u julu i jednu u augustu prošle godine.

Inspekcijski nadzor je vršen zbog nepoštovanja pravilnika o kancelarijskom poslovanju Federacije kojim se uređuje vođenje upravnih predmeta i akata.

Nastavak teksta čitajte na linku.

(DEPO PORTAL/af)