(NE)BRIGA O NAŠOJ BAŠTINI

Sarajevo u prahistorijsko doba: 'Od Butmira je ostao samo voćnjak... Hoteli na Ilidži, studentski domovi, zgrade i stabla jabuke'

Kultura 14.06.24, 08:02h

Sarajevo u prahistorijsko doba: 'Od Butmira je ostao samo voćnjak... Hoteli na Ilidži, studentski domovi, zgrade i stabla jabuke'
Ako biste danas željeli pokazati arheološke lokalitete sa ostacima butmirske kulture nekom, onda biste mu mogli pokazati samo hotele na Ilidži, studentske domove i druge zgrade, i stabla jabuke čije će korijenje sigurno uništiti podnice kuće neolitskog naselja

 

 


U prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, u kojem se čuvaju artefakti od prethistorije do 20. stoljeća Sarajeva i njegove okoline, sinoć je održano prvo javno predavanje kao dio ciklusa „Naša baština“ koje Muzej Sarajeva pokreće s ciljem popularizacije historije grada u svjetlu novih znanstvenih i stručnih istraživanja.


Kako je saopćeno iz ovog muzeja, ovaj ciklus će tako obrađivati teme iz historije, arheologije, historije umjetnosti, arhitekture, pozorišta, filma, muzike, etnologije, antropologije, ali i drugih oblasti, a koje svojim sadržajem i tematikom obuhvataju kulturno – historijsko naslijeđe Sarajeva.


Na temu „Sarajevo i njegova okolina u prahistorijsko doba“, predavači su bili muzejski savjetnik Adnan Muftarević, voditelj arheološke zbirke (JU Muzej Sarajeva) i prof. dr. Adnan Kaljanac (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet u Sarajevu), a program je moderirao dr. Edin Veletovac, muzejski kustos. Na izuzetno zanimljiv način, u prostoru stalne postavke iz prahistorije u kojem se mogu vidjeti predmeti butmirske i glasinačke kulture, arheolozi Muftarević i Kaljanac publici su predočili nepoznate i interesantne detalje o urbanim naseljima i kulturi življenja stanovnika sarajevskog kraja kroz arheološke nalaze i rezultate istraživanja.

 

muzej-sarajeva-bastina-predavanje


Muftarević je u svom predavanju izložio koji se to predmeti iz prahistorijskog razdoblja nalaze u Arheološkoj zbirci JU Muzej Sarajeva, te njihov historijat, prikazujući specifičnosti keramike koja je pronađena na arheološkim lokalitetima u Glasincu, Butmiru, Debelom Brdu. Atraktivnost njegovoga predavanja leži u prikazima figurina žene butmirske kulture kasnog neolita, oko 4800 g. p.n.e. , koje su posebno izrađene, sa urezanim linijama i naglašenim crtama na licu, što nije vidljivo u drugim europskim kulturama ovoga perioda.


Prof. dr. Kaljanac govorio je o počecima arheoloških iskopavanja u Sarajevu za vrijeme austro-ugarske vladavine, o prvom kongresu arheologa i antropologa 1894. godine koji je održan u Sarajevu, o otkrivanju butmirske i glasinačke kulture, ali i o entuzijastima poput Mehmeda Pliske koji je, ustvari, otkrio lokalitet Debelo brdo, predajući dr. Ćiri Truhelki pronađeni nakit, nakon kojega je Truhelka zajedno s Pliskom nastavio iskopavanja koja su dovela do izvanrednih otkrića.


Kaljanac je naglasio nebrigu za te lokalitete koji danas prepušteni zaboravu, i na njima se slobodno grade razne građevine, što nam dovoljno govori o potpuno nesavjesnom odnosu prema našoj baštini i kontinuitetu življenja na ovim prostorima preko sedam hiljada godina.


- Od Butmira je ostao samo voćnjak – istakao je Kaljanac.


- Ako biste danas željeli pokazati arheološke lokalitete sa ostacima butmirske kulture nekom, onda biste mu mogli pokazati samo hotele na Ilidži, studentske domove i druge zgrade i stabla jabuke čije će korijenje sigurno uništiti podnice kuće neolitskog naselja - rekao je on.


Pitanje zaštite arheoloških lokaliteta je od krucijalne važnosti, a to se kod nas ne radi na adekvatan način čime bi se čuvala nalazišta nadasve kao mjesta koja treba popularizirati kroz kulturu sjećanja, turističke, uslužne i slične djelatnosti. U pozadini ove borbe za očuvanjem kulturnog blaga Sarajeva i BiH je i borba sa različitim interesnim grupama, a nadasve politikom i državom kao najvećim investitorom.

 

(FENA/ad)

 

 

BLIN
KOMENTARI