Austrougarski period u historiji Sarajeva počeo je 1878. godine, a okarakteriziran je kao period industrijalizacije, razvoja, prilagođavanja zapadnoj kulturi i društvenih promjena.
Najočitija promjena odrazila se upravo u arhitektonskom stilu kojim su izgrađene mnoge građevine, od kojih su: zgrada Općinskog suda, zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zgrada Narodnog pozorišta Sarajevo, Zemaljski muzej, Sarajevska pivara, Vijećnica, zgrada Glavne pošte, kasarna „Jajce“ i mnoge druge.
Iako plijene pažnjom, zbog dotrajalosti predstavljaju opasnost po prolaznike jer se svakodnevno obrušavaju komadi fasade s istih. Sarajevski arhitekta Mufid Garibija u razgovoru za Avaz kazao je kako se u centralnom dijelu grada nalazi najviše ovakvih građevina.
- Kompletna Ferhadija, lijeva i desna strana, cijela ulica Maršala Tita s reprezentativnim objektima koje je radio Karlo Paržik. Zgrada Predsjedništva, Pravni fakultet, kompletna lijeva obala Kulina bana – sve je to Austro-Ugarska radila – kazao je arhitekt Garibija.
Iako pobrojane građevine i ulice pripadaju Historijskom urbanom krajoliku i podliježu pod zaštitu spomenika kulturne baštine, procedura za obnovu postoji, ali niko ne mari.
- Procedura za obnovu je otežana, ali postoje biroi koji su licenceri za te stvari. Ukoliko se ne održavaju, nastaje problem, limene konstrukcije uzrokuju prokišnjavanje, razlika atmosferskog pritiska u gradu utječe najviše na stradanje fasade, pa se obrušavaju, padaju balkoni – upozorio je arhitekt.
Garibija je pojasnio i koja procedura sljeduje ukoliko se vlasnici i stanari odluče na obnovu.
- Vlasnik objekta se obrati Federalnom prostornom uređenju, onda arhitekta izvrši tok radova, pa podnese zahtjev s potrebnom dokumentacijom, vlasnički list i šta želi da radi Federalnom ministarstvu na protokol koji pregleda istu. Ukoliko je u pitanju izgradnja objekata na dijelu Urbanog krajolika, onda sve ide preko Općine. Nije to toliko teško, koliko se priča – istaknuo je Garibija.
Dodao je i da, iako procedura nije komplicirana, upravo nemar stanovnika dovodi do toga da niko ne radi ništa po ovom pitanju.
- Radi se o totalnoj nezainteresiranosti. Sarajevo je izgubilo mnogo stanovnika, zaljubljenici su velikim brojem otišli ili umrli. Mlađe generacije su nezainteresirane. Ne zanima ih da li je onaj balkon kriv i da li će past – zaključio je Garibija.
U posljednja dva mjeseca najmanje tri puta je došlo do obrušavanja fasade duž ulice Ferhadija.
Zgradama starim 100 i više godina potrebna je restauracija i sanacija, prije nego što se dogode nesreće u kojim će slučajni prolaznici nemar nadležnih platiti životom.
(DEPO PORTAL/af)