Broj prijava neželjenih djelovanja lijekova u BiH iz godine u godinu u stalnom je porastu, što pokazuje i posljednje objavljeno izvješće o neželjenim djelovanjima lijekova i medicinskih sredstava u BiH Agencije za medicinska sredstva i lijekove BiH, piše Večernji list BiH.
Na što se odnose prijave
Među onima zbog čijeg su konzumiranja prijavljena najčešća neželjena djelovanja su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, lijekovi za liječenje sustavnih infekcija (izuzev infekcija prouzročenih parazitima), lijekovi s djelovanjem na živčani sustav, lijekovi s djelovanjem na srce i krvožilje, lijekovi s djelovanjem na probavni sustav i mijenu tvari, lijekovi s djelovanjem na krv i krvotvorne organe, lijekovi s djelovanjem na koštano-mišićni sustav, lijekovi s djelovanjem na sustav dišnih organa, lijekovi s djelovanjem na osjetila, lijekovi s djelovanjem na mokraćni sustav i spolni hormoni te lijekovi s djelovanjem na kožu.
- U 2018. godini Glavni ured ALMBiH-a zaprimio je 369 prijava sumnji na neželjena djelovanja lijekova i medicinskih sredstava za obradu i procjenu, koji se mogu svrstati u dvije skupine: prijave sumnji na neželjena djelovanja lijekova (farmakovigilancija) i prijave sumnji na neželjena djelovanja medicinskih sredstava (materiovigilancija). Ovaj broj predstavlja povećanje za više od 30% u odnosu na brojke iz 2017. godine, kada je Glavni ured zaprimio 283 prijave sumnji na neželjena djelovanja lijekova i medicinskih sredstava. Prema tome, 2018. godina predstavlja godinu s najvećim brojem zaprimljenih prijava u Glavnom uredu - stoji u spomenutom izvješću. Nadalje, od 369 zaprimljenih prijava, 292 prijave odnose se na lijekove, dok se 77 prijava odnosi na medicinska sredstva. Kako stoji u izvješću o postupku prijave neželjene reakcije na lijek, vrlo važan dio je ocjena ozbiljnosti neželjene reakcije koja se pojavila. Kako bi se neželjena reakcija mogla smatrati ozbiljnom, potrebno je da je ispunjen jedan ili više kriterija ozbiljnosti.
Zdravstveni radnici
Kriteriji ozbiljnosti podrazumijevaju da je neželjena reakcija dovela do smrti, životne ugroženosti, bolničkog liječenja i/ili produljenja bolničkog liječenja, trajnog ili teškog invaliditeta ili nesposobnosti, kongenitalne anomalije ili medicinski značajnog ozbiljnog stanja. Tijekom navedene godine većina prijava koje je zaprimio Glavni ured nije zadovoljavala kriterije ozbiljnosti (171), dok su 94 prijave zadovoljavale kriterije ozbiljnosti, i to u pogledu bolničkog liječenja ili produljenja bolničkog liječenja (51), medicinski značajnog ozbiljnog stanja (31), životne ugroženosti (5), smrti (5) te trajnog ili teškog invaliditeta ili nesposobnosti (2). Kada je riječ o neželjenim djelovanjima lijekova, najčešće se prijavljuju urtikarije. Među prijavljenim neželjenim djelovanjima lijekova još su i anafilaktička reakcija, mučnina, abdominalni bol, kolitis Clostridium difficile, uveitis, eritem, glavobolja, krvarenje i proljev. - Agencija za medicinska sredstva i lijekove BiH vodi se istom klasifikacijom prema dobnim skupinama te smo tijekom 2018. godine zaprimili sljedeće prijave prema dobnim skupinama: odrasli (176), stari (32), malo dijete (15), dijete (13), adolescent (2). Prosječna dob pacijenta iznosila je 45 godina - navedeno je u izvješću.
Gledajući podrijetlo prijava neželjenih djelovanja s obzirom na razinu zdravstvene zaštite, uočeno je da je najveći broj prijava podrijetlom iz ustanova koje obavljaju sekundarnu zdravstvenu zaštitu (poliklinika, bolnica, lječilište - 51 prijava), zatim tercijarnu zdravstvenu zaštitu (klinika, klinička bolnica, klinički bolnički centar - 44 prijave) i primarnu zdravstvenu zaštitu (dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu, ljekarnička ustanova, ustanova za palijativnu skrb - 39 prijava).
Inače, najviše prijava na neželjene reakcije na lijekove među zdravstvenim djelatnicima podnijeli su liječnici medicine (104 prijave), zatim magistri farmacije (25) te medicinski tehničari (5).
(DEPO PORTAL/af)