Centralna izborna komisija BiH raspisala je lokalne izbore za 6. oktobar, a već od danas teku brojni rokovi koje moraju poštovati i izborna administracija na svim nivoima, političke stranke, nezavisni kandidati, ali i birači, piše Raport.
Jedan od najvećih izazova za CIKBiH na ovogodišnjim lokalnim izborima bit će i taj što će Komisija prvi put morati birati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.
Ova novina je sadržana u izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt i koja obavezuje CIKBiH da provede proceduru izbora prvih ljudi biračkih odbora.
Tako je pred CIK-om obaveza da izabere čak oko 12.000 osoba koje će rukovoditi biračkim odborima na predstojećim lokalnim izborima.
Ovaj izbor će se vršiti putem javnog konkursa koji će CIKBiH raspisati sredinom maja, a čitav proces imenovanja mora biti okončan do 22. augusta.
Da bi bili imenovani, kandidat za predsjednika i kandidat za zamjenika predsjednika biračkog odbora, između ostalog, ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način.
Svaki kandidat će o ovom uvjetu morati potpisati izjavu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću i to kod nadležnog općinskog organa ili kod izborne komisije osnovne izborne jedinice, što znači da ukoliko neki od kandidata prešuti povezanost s nekom političkom partijom, može se suočiti i s krivičnim gonjenjem.
Uprkos mogućnosti da neko od kandidata to i rizikuje, ipak, prednost imenovanja čelnika biračkih odbora putem javnog konkursa otvorit će mogućnost svim zainteresiranima da se prijave, što povećava šanse da među kandidatima i bude veći broj nestranačkih i osoba nepovezanih s politikama što povećava i šansu za transparentnije izbore.
Naime, poznato je da su tokom prethodnih izbornih ciklusa birački odbori ocijenjeni najslabijom karikom izbornog procesa, jer su njihovi članovi mahom bili stranački ljudi koji su u velikom broju slučajeva bili glavni akteri izbornih mahinacija.
CIKBiH će osim selekcije i imenovanja, izvršiti i evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.
Birački odbor sastoji se od predsjednika i njegovog zamjenika, i dva člana i njihovih zamjenika, ako je u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za određeno biračko mjesto upisano do 350 birača.
Ako je za određeno biračko mjesto upisano više od 350 birača, onda birački odbor pored predsjednika i zamjenika ima četiri člana i njihove zamjenike.
Pored predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koje će imenovati CIK putem javnog konkursa, preostale članove za lokalne izbore, imenovat će općinske i gradske komisije na prijedlog političkih stranaka zastupljenih u direktno izabranom organu jedinice lokalne samouprave iz relevantne osnovne izborne jedinice, a koji je dobio mandat u trenutku potvrđivanja rezultata lokalnih izbora u prethodnom izbornom ciklusu.
Namjera je da se na ovaj način spriječi trgovina biračkim odborima između stranaka, jer su pravo na imenovanje članova biračkih odbora imale i one stranke koje faktički „vegetiraju“ na političkoj sceni i na izborima ne pređu ni izborni prag, no kod imenovanja biračkih odbora takve stranke su uvijek bile poželjan partner za one koje su već imale svoje predstavnike u parlamentima.
U posljednjim izbornim ciklusima, članovi biračkih odbora imali su pritužbe na visinu naknade za članstvo u tim tijelima.
Tako su na općim izborima 2022. predsjednici biračkih odbora na redovnim biračkim mjestima imali naknadu u iznosu od 170 KM, a članovi 115 KM. Zamjenici predsjednika biračkih odbora ukoliko su bili angažovani na izborni dan imali su naknadu od 70 KM, a oni koji nisu bili angažovani, a prošli su obuku odbili su po 30 KM.
Kolika će naknada za članove biračkih odbora biti na predstojećim lokalnim izborima u oktobru, CIKBiH će utvrditi na sutrašnjoj sjednici u Sarajevu.
Inače, u Hrvatskoj, na nedavnim parlamentarnim izborima predsjednici biračkih odbora imali su naknadu u visini od 65 eura, a članovi odbora 55 eura.
(DEPO PORTAL/dg)