rame uz rame sa državama eu

Rudnik Rupice predstavlja ključnu kariku za zelenu tranziciju

Biznis Klub 18.03.24, 16:39h

Rudnik Rupice predstavlja ključnu kariku za zelenu tranziciju
Ovaj projekat prvi je u portfelju projekata kompanije Adriatic Metals, koja teži postati značajan igrač u evropskoj rudarskoj industriji

 

 


Otvaranjem rudnika Rupice kompanije Adriatic Metals, najsavremenijeg u Evropi i jednog od najboljih u svijetu, Bosna i Hercegovina je stala rame uz rame s državama koje igraju važnu ulogu u jačanju pozicije EU u globalnom lancu snabdijevanja metalima - Španiji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Poljskoj, Portugalu i Švedskoj. 


U svim ovim državama nalaze se aktivni rudnici, čiji rad doprinosi ispunjavanju ambicioznih ciljeva EU, koja je zakonodavstvom o kritičnim sirovinama postavila ambiciozne ciljeve kako bi potaknula obnovu rudarstva, ključnu za osiguranje metala važnih za proizvodnju i napredak u energetskoj tranziciji. 


Zvaničnoj ceremoniji otvorenja rudnika Rupice održanoj 5. marta 2024. godine prisustvovali su brojni bh. i međunarodni zvaničnici, nekoliko stotina uposlenika kao i predstavnika lokalnih zajednica iz Vareša, Breze i Kaknja. Cjelokupni projekat, vrijedan više od 250 miliona dolara, dizajniran je i izgrađen uz korištenje najnovijih tehnologija vodećih dobavljača i proizvođača u industriji. Rudnik su izgradili bh. radnici i dobavljači u skladu s najvišim ESG standardima. - Praktično  smo pokazali da se rudarska operacija može izgraditi i voditi na održiv način, uz podršku ekonomskom razvoju i unapređenju životnog standarda na lokalnom i državnom nivou – kaže generalni direktor Paul Cronin


Ovaj projekat prvi je u portfelju projekata kompanije Adriatic Metals, koja teži postati značajan igrač u evropskoj rudarskoj industriji. Metali proizvedeni u rudniku Rupice Adriatic Metals u BiH će imati i niži karbonski otisak u odnosu na druge dijelove svijeta. - Razlog je lokacija. Mi proizvodimo tranzicijske metale bliže evropskim rafinerijama koje će ih prerađivati, a one su pak bliže evropskim proizvođačima koji predvode zelenu revoluciju – naglašava Cronin.


I Adriatic je zakoračio u zelenu revoluciju u poslovnim operacijama. - Počeli smo proizvoditi električnu energiju putem solarnih panela postavljenih na krovovima, a u saradnji s lokalnom zajednicom razvijamo novu generaciju solarnih fotonaponskih sistema. Adriatic Metals će otkupljivati 100% proizvedene energije i koristiti je rad postrojenja u Varešu. Ovakav dogovor će omogućiti lokalnoj zajednici da prihvati zelenu energiju, te da zajedno napravimo važnu dugoročnu investiciju u našu sopstvenu zelenu budućnost - objašnjava Cronin.


Veliki potencijal za istraživanje 


Rudnik Rupice sadrži tržišno značajne količine srebra, cinka, olova, zlata i bakra. Nakon rudarenja na Rupicama, ruda se transportuje na obradu u postrojenje za preradu u Tisovcima, gdje se proizvode dva proizvoda: koncentrat srebra/olova i koncentrat cinka. Zlato i bakar u manjim količinama nalaze se u oba proizvoda. 


Prvi koncentrat rude proizveden je krajem februara 2024. godine, a kompanija planira nastaviti s postupnim povećavanjem kapaciteta obrade do oko 65.000 tona mjesečno do četvrtog kvartala 2024. godine. Očekuje se da će se izvozom koncentrata iz Vareša značajno poboljšati trgovinski bilans BiH već naredne, 2025. godine. 


Zašto su ovi metali važni za energetsku tranziciju? 


Srebro se smatra ključnim metalom za tranziciju prema nula emisiji. Oko 50% godišnje opskrbe srebrom ima industrijsku primjenu, dok se bilježi rastuća upotreba u solarnim panelima i u infrastrukturi za punjenje električnih automobila. Olovo je posebno važno u pogonima za pohranu obnovljive energije prije distribucije u mreže za napajanje, te se procijenjuje da se 85 posto od 12 miliona tona tržišta olova koristi za baterije. A bez bakra nije moguće distribuirati električnu energiju do korisnika. Potražnja za bakrom je trenutno devet puta veća, a procjene su da će za proces energetske tranzicije u narednih petnaest godina biti potrebno više bakra nego što je iskopano od njegove prve upotrebe prije gotovo 5.000 godina.


(DEPO PORTAL/jk) 

BLIN
KOMENTARI