Piše: Rubina Čengić
www.interview.ba
Nisu SAFER dokument i frižider zapremine 125 litara kao audiovizuelni izvor informacija jedini dokumenti o kojima ministrica odgoja i obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo Naida Hota – Muminović ne želi da razgovara!
Ona zapravo ne vidi ili ne razumije argumente na koje treba odgovoriti ni u pisanju više autora za portal Školegijum, ni u pitanjima Lamije Tanović, Adile Kreso, Nenada Veličkovića, Jasne Duraković, CEO Step by Step, pisanja brojnih medija…
Ona na pitanja odgovara pitanjem: “Ko su ti naši stručnjaci koji bi trebali odobravati s kim Ministarstvo smije i ne smije sarađivati”, da je “čudan postulat da Ministarstvo mora dobiti nečije odobrenje” (da ide u neke reforme), “da li Ministarstvo treba stalno čekirati ili tražiti odobrenja od javnosti”….
Ministricu Hota-Muminović, zapravo njen cjelokupni rad u Ministarstvu odgoja i obrazovanja u Vladi KS odlikuje samovolja i izostanak komunikacije sa korisnicima (prosvjetnim radnicima i roditeljima i učenicima), ali i jaka podrška NIP-a, odnosno predsjednika stranke Elmedina Konakovića.
Uostalom NIP-ovi ljudi su i ranije ćuškali autore SAFER dokumenta u obrazovanje, samo su prethodnice i prethodnici aktuelne ministrice, pa čak i kad su bili kadrovi NIP-a bili otpornije ili manje poslušni.
Naida Hota – Muminović je ministrica obrazovanja u Vladi KS od početka 2021. godine kada je lijeva koalicija (SDP, Naša stranka i Narod i pravda) smijenila SDA-koaliciju formiranu nakon izbora 2018. godine. Na tu poziciju došla je s mjesta direktorice Prve bošnjačke gimnazije u Sarajevu kao nestranački kadar, da bi pred izbore 2022. jasno istakla svoju pripadnost NIP-u.
Osnivač te srednje škole je Rijaset islamske zajednice, a 2015. godine je Hota-Muminović imenovana za direktoricu nakon što je Lejla Akšamija, kćerka Alije Izetbegovića, otišla u penziju.
Hota – Muminović rođena je 1981. godine u Sarajevu, diplomirala na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta i na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od diplome do 2015 godine bila je nastavnica engleskog jezika u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji.
Prema zvaničnim biografijama – Hota–Muminović se bavila aktivizmom i humanitarnim radom u nevladinom sektoru, te prevođenjem djela sa engleskog jezika, ali o tim aktivnostima nema dostupnih podataka. Osim engleskog, govori i njemački jezik. Udata je i majka je dvoje djece.
Kada je imenovana mediji su objavili da je ona prva ministrica u BiH sa hidžabom.
– Ogromno! Po prvi put u historiji, na bilo kojem nivou vlasti u Bosni, bit će imenovana ministrica sa hidžabom (kandidat Naroda i pravde)”. Gospođa Naida Hota-Muminović će početkom januara naredne godine preuzeti Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajeva – prenijeli su Facebook-status njenog stranačkog kolege Nihada Kestendžića.
Kada je 2022. godine raspisala tender za nabavku udžbenika po razredima, a ne po autorima i u skladu sa preferencijama nastavnika, sarajevski izdavači su se pobunili i rekli da će ostati bez posla jer ne mogu odgovoriti na zahtjeve, pa su pisali i premijeru, a odgovorila im je ministrica da “tender ostaje takav kakav jeste i da neće biti promijenjen” ne navodeći argumente zašto je promijenila način nabavke udžbenika.
Za taj tender je potrošeno blizu 4 miliona KM, a većina novca je otišla u NAM čiji udžbenici jesu odobreni, ali je upotreba pokazala da imaju najviše grešaka. (Podsjećanja radi, osnivač i jedini vlasnik NAM-a je Sevlid Hurtić, aktuelni ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, a prema nezvaničnim informacijama rodbinskim vezama povezan sa samim vrhom Islamske zajednice.)
Povodom objave tendera za te udžbenike Namir Ibrahimović, profesor BHS jezika, direktor jedne od sarajevskih osnovnih škola i bivši voditelj tima za kurikularnu reformu u KS-u, upozorio je da samo jedan izdavač zadovoljava uslove.
– Imamo zastarjele udžbenike, zadnji raspisani konkurs za udžbenike je iz 2012. kada su izabrani udžbenici za IX razred. Idete malo unazad i shvatite da su udžbenici za V razred u FBiH iz 2008. godine. Imamo loše udžbenike koji se ne obraćaju djeci na razumljivom jeziku, nego nastavnik ili roditelj tumače napisano. Imamo zastarjelo razumijevanje udžbenika. Još uvijek to, zakonski, držimo kao obavezno nastavno sredstvo, a sa svakog udžbenika negdje na početku vrišti: U skladu sa Zaključkom sa 14. sjednice Vijeća za usklađivanje udžbeničke politike, održane 5. 6. 2009. godine u Sarajevu, napominjemo da u udžbeniku NIJE DOZVOLJENO CRTATI I PISATI. I šta radi Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo? Raspisuje tender za otkup udžbenika za učenike od V do IX razreda, i to na način da izdavači, s tako starim i mahom lošim udžbenicima, za cijeli razred prijave udžbenike za sve predmete. To može eventualno jedan izdavač – Nam/Vrijeme, s ubjedljivo najlošijom ponudom. Genijalno – piše Ibrahimović u svom osvrtu na Facebooku.
Kada je tender završen nabavljeni su i neki potpuno nepotrebni udžbenici, ali ministrica nije rekla ni riječ.
Nedavno je krenula i u reformu inkluzivnog obrazovanja tako što je centrima za specijalno obrazovanje poslala pismo u kom ih obavještava da će ih posjetiti radna grupa koja će provjeriti njihova osnivačka akta i poslovanje na osnovu čega su ljudi u tim centrima zaključili da će biti zatvoreni. Ni s njima nije razgovarala.
Sada najavljuje osnivanje dva centra za rani rast i razvoj namijenjen djeci s poteškoćama u razvoju pri Domovima zdravlja KS, a da roditelji djece s poteškoćama koji su možda trebali biti konsultovani oko toga ne znaju ništa o tim centrima.
Da, na ruševinama Prosvjetno-pedagoškog zavoda KS je uspostavila je Institutut za preduniverzitetsko obrazovanje koji i danas prate kontroverze sa zapošljavanjem.
Ta institucija, potpuno zatvorena za medije bez odobrenja ministrice, je imala više predstavnika u toj fokus-grupi za izradu dokumenta U susret SAFER učenju i svi koji su bili na sjednici skupštinske Komisije za obrazovanje na većinu pitanja su odgovarali da nisu kompetentni da odgovore ili da pitanje nije u njihovim ingerencijama.
Da, započela je i kurikularnu reformu koju drugu godinu zaredom prate kontroverze od edukacije za koju nastavnici kojima je ona namijenjena kažu da je nedorečena, konfuzna, nedovoljna…
Jačanje inkluzivnosti obrazovanja je takođe nedovoljno – 200 asistenata je ušlo u škole i to nije ni blizu dovoljno da zadovoljni potrebe, uloga asistenata nejasna zbog čega nastavnici nisu rasterećeni, a djeca nisu dobila potrebnu podršku.
U maju 2023. godine, nakon dva masovna ubistva u Srbiji, Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS je svim školama poslalo preporuku da učenik ili učenica koji pokažu neki oblik nasilja ili prijetnje budu upućeni na pregled kod psihijatra.
Tim povodom ministrica je objasnila da takva odluka naprosto morala donijeti, bez previše razmišljanja.
– Nakon tragedije koja se desila u susjednoj Srbiji, nastojat ćemo intenzivno raditi na programima prevencije u našim školama, kako bi ojačali stručne službe. Pored zaposlenih školskih psihologa, imali smo i niz različitih oblika usavršavanja za direktore, nastavnike i stručne saradnike. Dali smo preporuke školama sa ciljem smanjenja stresa, uputili škole na koji način da pružaju podršku učenicima i roditeljima u ovom izuzetno stresnom događaju – kazala je Hota – Muminović za portal Radiosarajevo.ba
Kasnije je bila inicijativa da se časovi skrate na 40 minuta, pa afera sa presuđenim pedofilom koji se nakon zatvora vratio u školu, pa bahat odnos prema direktorici osnovne škole koja je učenicima zabranila da islamske molitve obavljaju u prostorijama škole (jer nisu dovoljno uredne) i odlaze s nastave zbog molitve u džamiji….
Upućeni tvrde da se nikada ni oko jedne odluke nije konsultovala s onima na koje se te odluke odnose. U tom kontekstu valja se sjetiti njene izjave po stupanju na dužnost ministrice.
– Dolazim iz obrazovne struke i cijeli moj radni staž vezan je za rad u obrazovanju. Svi se izazovi svode na nedostatak kvalitetnog liderstva i postojanje preklapanja nadležnosti, barem u praksi. Svi rade sve, niko do kraja ne preuzima odgovornost. Najviše ispaštaju učenici – neposredno, ali i društvo u cjelini, jer obrazovanje je općenito najbitnije i sve više postaje jasno da to nije samo floskula – kazala je, a govoreći o prioritetnim koracima za odgojno – obrazovnog sistema u KS i BiH je najavila kvalitetne programe podrške nastavnicima i više pažnje za profesionalni razvoj.
Činjenica jeste da su tokom njenog mandata u budžetu KS izdvojena značajna sredstva za opremanje škola i rekonstrukciju školskih zgrada i opremanje kabineta za predmete fizike, hemije i biologije, da je stvoren veći prostor za djecu s poteškoćama u školama, ali nastavnici o čijoj izvrsnosti često govori već dugo čekaju povećanje plata i priznanje statusa na način da budu uključeni u reforme koje minisitrica provodi.
Radeći ministarski posao često ponavlja da Bosna i Hercegovina “treba i mora prepoznati svoje prijatelje, i na Zapadu i na Istoku i mora pronaći svoje zagovaratelje”. Djeluje kao da je pohađala istu političku nastavu koju i Haris Zahiragić iz SDA koji rastjeruje glumce tokom kontroverzne predstave na otvorenom i najavljuje da će SDA BiH okrenuti od Amerike ka prijateljima na Istoku
No da je ministrica marketinški ili PR-ovski dobro obučena pokazuje činjenica da kad god nema argumenata za odgovor na pitanje – potegne svoju maramu.
Naime, u maju 2022 Stjepan Kljuić je gostujući u jednoj tv-emisiji rekao da je “zabrađena” i pitao “Što ona misli, što misli ovo malo inovjeraca djece kad je vide”.
Ova je Kljuićeva izjava pokrenula niz reakcija i podrške ministrici. A sama ministrica Hota – Muminović tada je uzvratila riječima da Kljuić živi pod teretom predrasuda, ali da bi s njim ipak popila kafu.
No, danas je očito da kad god se nađe u o neobranom grožđu – neugodne sagovornike optuži da im smeta njena marama. Ne razumije ona da ljude brine šta se još krije pod tom maramom.
(DEPO PORTAL/dg)