Prema konačnim podacima s posljednjeg popisa stanovništva u Srbiji se 39.107 građana izjasnilo Hrvatom, što je najmanji broj u posljednjih stotinjak godina, objavio je u petak vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“.
„U povijesti modernih popisa stanovništva u Srbiji najviše je Hrvata bilo 1961. – 196.409. Od tada do danas broj Hrvata na području današnje Srbije smanjen je za 80 posto“, navodi se u analizi popisa stanovništva.
Samo u posljednjih desetak godina, između dva popisa (2011. – 2022.) broj Hrvata smanjen je za 18.793 osobe, tj. 32,5 posto, što predstavlja veću stopu depopulacije nego u međupopisnom razdoblju nakon ratova 90-ih.
Demograf i znanstveni savjetnik zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Dražen Živić za Hrvatsku riječ je rekao kako struku nije iznenadio pad broja Hrvata i nastavak depopulacije, ali da je iznenađujući njezin intenzitet.
Analiza pokazuje i da se tek jedna četvrtina očitovanih Hrvata, odnosno njih 10.737 izjasnilo da im je hrvatski materinski jezik.
Polovina, odnosno njih 20.472 se izjasnilo da im je materinji jezik srpski, a 217 bunjevački.
Kada je riječ o vjeroispovijesti, pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji većinski su se izjasnili da su kršćani, njih 35.431, od toga 33.637 katoličke vjeroispovijesti.
Najveći udio Hrvata živi u Vojvodini, gdje 32.684 pripadnika zajednice čine 1,9 posto ukupnog stanovništva.
„Iako disperzirani po cijeloj Vojvodini, Hrvati su najbrojniji u sjeverno-bačkom području (Subotica i okolica), s 10.646 Hrvata koji čine 6,6 posto stanovnika, te u zapadno-bačkom području (Sombor i Podunavlje), s 7.598 Hrvata koji čine 4,9 posto stanovnika“, navodi Hrvatska riječ.
Prema dobnoj strukturi, Hrvati u Srbiji iznadprosječno su stara etnička skupina, a osobe mlađe od 15 godina čine manje od 8 posto ukupne populacije zajednice.
Podaci pokazuju i kako je obrazovanje Hrvata u Srbiji ispod prosjeka, jer Hrvati imaju veći udio osoba bez školske spreme i s nepotpunom osnovnom školom u odnosu na ukupno stanovništvo, a i u pogledu udjela završene više ili visoke škole nalaze se također ispod prosjeka, navodi se među ostalim u analizi popisa stanovništva u Srbiji u dijelu koji se odnosi na građane hrvatske pripadnosti.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) ranije je, u travnju 2023., podatke o broju Hrvata u Srbiji ocijenio nerealnima, ali su oni službeni podatak koji će negativno utjecati na njihov položaj, podsjeća Hina.
DSHV je tada naveo da se čak oko 8 posto građana Srbije – njih više od 460.000 – nije glede nacionalnosti izjasnilo ili je taj podatak ostao popisivačima nepoznat.
„Posve je opravdana i utemeljena vjera da u tom društvenom stratumu postoji znatan broj onih koji su u etničkom smislu pripadnici hrvatskog naroda, ali su to, iz razloga straha, nesigurnosti ili nelagode, zatajili tijekom popisa“, priopćio je DSHV.
(FENA/jk)