Rat između Izraela i Hamasa je na vrhu liste događaja koji su obilježili 2023. godinu u svijetu, slažu se vanjskopolitički eksperti i analitičari koje je kontaktirala Fena.
 

Nekadašnji član Predsjedništva BiH i ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić kaže da je za njega najvažniji događaj u svijetu u 2023. godini, sa poprilično negativnim posljedicama, bio sukob između Izraela i Palestinaca, odnosno Izraela i Hamasa.
 

- Mislim da je to vrlo ozbiljan bezbjednosni izazov koji je podijelio svijet, jer se vidi da je tim povodom došlo do značajne podjele i bojim se da će do kasnije imati i dugoročne posljedice - rekao je on.
 

Međutim, Ivanić ne vjeruje da će ovaj događaj imati neki "spektakularno negativan rezultat" u BiH, ali na globalnoj sceni sasvim sigurno da. 
 

- I to se uklapa u nešto što već duži niz godina traje, a to je kriza multilateralnih organizacija, prije svega Ujedinjenih nacija koja pokazuje da se svijet mijenja i da je na globalnom nivou potrebno napraviti neku ozbiljniju reformu za koju mislim da trenutno nema uslova, ali bez reforme bojim se da će svijet biti u krizama, podjelama i da neće biti trajnijeg mira i stabilnosti - zaključio je Ivanić.
 

Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH, navodi da je teško izdvojiti neke druge događaje osim sukoba u pojasu Gaze koji su počeli nakon terorističkih napada Hamasa 7. oktobra i očito je da taj događaj prouzrokuje najviše reprekusija po čitav svijet. 
 

Također, druga stvar opet je jedan rat, događaj koji traje i odnosi živpote svakodnevno, a to je sukob u Ukrajini.
 

- Mislim da svi drugi međunarodni događaji, politički ili drugi, nemaju tu vrstu efekta i ne stvaraju tu vrstu uticaju poput ova dva. Mislim da ni jedan ni drugi nemaju direktne neposredne posljedice po Bosnu i Hercegovinu, posebno ne u bezbjedonosnom smislu, ali ćemo i mi sigurno, kao i čitav region, osjetiti određena pomjeranja i kretanja kao posljedice ovih globalnih sukoba - kaže Crnadak.
 

Šef Delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Vijeću Evrope Saša Magazinović kaže da su godinu na izmaku definitivno obilježili destabilizirajući procesi po mir u svijetu.
 

- Na rusku agresiju na Ukrainu se vezao rat u Gazi koji je započet u oktobru brutalnim terorističkim napadom Hamasa, a koji se nastavio odmazdom Izraela koja je vremenom poprimila karakteristike genocida. Već sada ogroman broj mrtvih i ranjenih civila iz dana u dan raste - rekao je Magazinović.
 

Po njegovim riječima, paralelno sa tim svjedočimo rušenju principa logike postojanja velikih međunarodnih organizacija, kao i okretanju glave od vrijednosti na kojima bi svijet trebao da počiva.
 

- Velike sile su skoncentrisane na svoje ciljeve, kako u pravcu kontrole teroririje, tako i na ekonomske, prije svega energetske. Politički i ekonomski slabi su kolateralna šteta i pijuni u toj novoj svjetskoj partiji šaha. Uz sve to postoji ogromno nerazumjevanje procesa pa umjesto da ih se analitički prati i strateški promišlja, većina se ponašaju kao navijači na utakmici koji nekritički podržavaju svoj klub. U narednoj godini, nažalost, “igra” će se nastaviti, bez našeg uticaja, ali sa posljedicama i po nas - zaključio je Magazinović.
 

Zorica Ilić, novinarka njemačkog javnog emitera Deutsche Welle, zaposlena u Odjelu za Europu, u Redakciji za BiH, Srbiji i Hrvatsku, kaže da je ono što je zasigurno obilježilo 2023. godinu na međunarodnom planu, kao i u samoj Njemačkoj, teroristički napad Hamasa na Izrael 7. oktobra i rat koji je nakon toga uslijedio. Njemačka je vrlo jasno u više navrata naglasila da je sigurnost Izraela njen državni rezon i da Izrael može računati na njenu podršku. 
 

Kako kaže, iako je na početku bilo pribojavanja da bi ovaj sukob mogao zasjeniti ruski agresorski rat protiv Ukrajine, to se za sada ipak nije dogodilo. A rat u Ukrajina je i ove godine jedan od najvažnijih događaja na unutarnjem i vanjskopolitilkom planu.
 

- Odlučnost Njemačke da nastavi pružati podršku Ukrajini se vidi i u obećanju da će sa tim nastaviti i nakon odluke Ustavnog suda Njemačke kojom je utvrđeno da finansijska politika vladajuće koalicije u Belinu djelomice nije bila u skladu sa Ustavom. Naime Ustavni sud je presudio da je protuustavna odluka vlade u Berlinu da neiskorištena kreditna sredstva od pandemije korone preraspodijeli za zaštitu klime. Zbog svega je nastala ukupna rupa u budžetu od 60 milijardi eura, a samo u narednoj godini Njemačka mora uštedjeti 17 milijardi eura. Ovo je odluka koja je duboko uzdrmala aktualnu vladu i izazvala uznemirenost među samim građanima, a koja će tek pokazati sve konsenkvence u godinama koje dolaze - navodi Ilić.
 

Po njenim riječima, na međunarodnom planu svakako treba spomenuti Konferenciju o klimi održanu početkom decembra u Dubaiju, tačnije činjenicu da su zemlje članice prvi put postigle dogovor o prestanku korištenja fosilnih goriva.
 

- Bila je ovo dakle godina u kojoj je prevladao „krizni modus“ na brojnim poljima - zaključila je.
 

Dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo je ocijenio da je protekla godina obilježena sa nekoliko ključnih događaja, ali nijedan nije toliko značajan kao rat u Gazi.
 

Ističe da je ovaj sukob ne samo naglasio moralnu licemjernost koja prevladava u zapadnim i većini arapsko-muslimanskih država, već je označio i duboku promjenu u poštivanju međunarodnog prava i pokazao potpuno odsustvo morala u međunarodnoj politici.
 

- Eskalacija nasilja nakon napada Hamasa 7. oktobra, koju karakteriše odgovor Izraela u formi etničkog čišćenja i genocidnog nasilja protiv palestinskih civila efektivno je razbila dugo promoviranu naraciju o rješenju dviju država. Ponovljena, papagajska podrška ove ideje od strane svjetskih političara oštro kontrastira sa stvarnošću patnje Palestinaca koji žive bez slobode, sigurnosti ili dostojanstva u okupiranim teritorijima - kaže Turčalo. 
 

Smatra da ovaj sukob ima i šire implikacije, potičući antisemitizam i antiislamske sentimente širom svijeta, podrivajući međunarodnu sigurnost i dovodeći u pitanje temelje liberalne demokratije, globalnih ljudskih prava i međunarodnog prava.
 

- Dok su drugi globalni događaji poput pristupanja Finske NATO-u, pobjeda Erdogana na izborima u Turskoj i značajna dešavanja u Bosni i Hercegovini - uključujući uvođenje vanrednog stanja od strane visokog predstavnika jer samo se tako može opisati stavljanje van snage Ustava FBiH radi formiranja Vlade - i status kandidata za članstvo u EU - značajni, oni su blijedi u usporedbi s užasima, ubijanjem djece i humanitarnom krizom u Gazi. Rat u Gazi nije samo regionalni sukob; to je globalna kriza koja podriva same temelje našeg međunarodnog sistema - zaključio je Turčalo.

(FENA/dg)