- BiH je zemlja čiji su građani zaslužili stvarni napredak 15 godina nakon završetka rata, ali taj napredak moraju postići sami, jer niko umjesto njih ne može da to preduzme - ocijenio je Vanaker, koji je i predsjedavajući Savjeta ministara inostranih poslova EU, do kraja ove godine.
U kratkom pregledu stanja u politici proširenja svih zemalja kandidata Vanaker je istakao da je predsjednik Srbije Boris Tadić lider pomirenja i saradnje u regionu. On je pohvalio napredak Beograda na mnogim poljima, ali i istakao da "Srbija ne može da računa na napredak dok su Ratko Mladić i Goran Hadžić na slobodi", javio je dopisnik Srne.
- Totalna saradnja sa Haškim tribunalom uslov je daljeg napretka - rekao je Vanaker. On je istakao da će Crna Gora vjerojatno u decembru steći status kandidata, jer je njen napredak "autentičan", ali još "ograničen".
- Ova zemlja će pregovore o članstvu dobiti tek kad ispuni uslove od kojih su neki bolje uspostavljanje vladavina prava, efikasnija borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, te novi izborni zakon - rekao je Vanaker.
Kada je riječ o Hrvatskoj, on je istakao da je ova zemlja u završnoj fazi pregovora o članstvu, ali su uslovi za njihovo zatvaranje puna saradnja sa Haškim tribunalom u pogledu predaje vojne dokumentacije iz akcije "Oluja", nastavak antikorupcione kampanje, pravosudnih reformi i restrukturisanje brodogradilišta.
Vanaker kaže da je Hrvatska "pokazala nesumnjiv, ohrabrujući napredak u svim područjima", te da Pravna služba Evropske komisije već priprema ugovor o pristupanju ove zemlje.
Makedonija još nije riješila spor u vezi sa nazivom, koji je uslov da ta zemlja, koja je dobila kandidaturu prije dvije godine započne pregovore.
- Mi imamo balans pristupa i prema Atini i prema Skoplju. Ali, ako se ovo pitanje skoro ne riješi, to ne sprečava ovu zemlju da sama preuzima i primjenjuje korpus evropskog zakonodavstva, dok čeka na rješenje pitanja naziva - kaže Vanaker.
Stiven Vanaker je dodao da se proširenje ovaj puta dešava u ambijentu teške ekonomske krize, "predviđanja zalaska Evrope" i da ga mnogi građani EU vide kao prijetnju, a ne kao šansu i dobitak, iako to proširenje jest.
- Poruka koja vlade zemalja kandidata moraju dati svojim građanima mora da bude realna, da to ne budu neostvariva obećanja. I kandidati i EU moraju da prođu kroz, svaki svoje, reforme. Cilj reformi EU jest da Evropa postane konkuretnija, efikasnija, i proširenje prostora na kojima vrijede evorpski standardi, i na kojem evropske firme mogu da posluju, u njenom je interesu - zaključio je ministar spoljnih poslova Belgije, zemlje koja do kraja ove godine predsjedava EU.
(Srna, BLIN MAGAZIN/ma)