Izvor: Deutsche Welle
Piše: Samir Huseinović

Svi ga smatraju „svojim“, podižu mu spomenike ili to namjeravaju, pa bi se moglo reći da je kralj Tvrko I Kotromanić zajedničko bosansko nasljeđe. Motivi su, uobičajeno, različiti.

Ko je i čiji je Tvrtko I Kotromanić?  Na spomeniku koji je u utorak (29.8.) postavljen ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) u Sarajevu, piše: „Bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić 1338-1391". Gradonačelnica Benjamina Karić kaže da je ispunila obećanje – spomenik jednom od najznačajnijih bosanskih vladara postavljen je na 834-tu godišnjicu potpisivanja Povelje Kulina bana. „Simbolika je važnija od ceremonije“, rekla je gradonačelnica, objašnjavajući da je spomenik postavljen u noći uoči ove godišnjice „kako se ne bi ometali saobraćaj i aktivnosti građana“.

- Dostojanstveno i hrabro, na današnji datum, kada obilježavamo 834 godine Povelje bana Kulina, jednog od najvažnijih dokumenata bosanske državnosti i diplomatije, ovaj spomenik poklon je Grada Sarajeva građanima i građankama Sarajeva i BiH -  zaključila je Karić.

I Banjaluka hoće spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću

Sudeći po reakcijama gradonačelnika Draška Stanivukovića, Banjaluka se ljuti zbog „nepravde koju je načinilo Sarajevo“. U objavi na društvenim mrežama Draško Stanivuković kaže da je gradonačelnica Sarajeva „prisvojila srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Kotromanića“. Time je, kaže Draško Stanivuković, počinjeno grubo prekrajanje historije. „Tvrtko I Kotromanić je bio hrišćanski vladar, zvaničnom titulom kralj Srba Bosne, Primorja i Zapadnih strana, krunisan po obredu Nemanjića u manastiru Mileševa“, kaže banjalučki gradonačelnik.

Kako je objava javna, podložna je kritikama, a korisnici društvenih mreža odmah su primijetili da Draško nije baš najkorektnije naveo titulu bosanskog kralja. Prigovaraju mu zbog izostavljanja veznika između „Srba (i) Bosne", što mijenja značenje titule. U izvornim dokumentima, kao što je Tvrkova povelja Dubrovniku iz 1378. godine, veznik se ne izostavlja: „(...)kralj Srbljem i Bosni i Pomorju i Zapadnim stranama(...)"

Ko to tamo smanjuje Tvrtkovu Bosnu?

Uslijedile su i izjave političara pokazujući da je rasprava o Tvrtku I Kotromaniću i svojevrstan odraz aktuelnih političkih prilika u BiH, pri čemu se historijske činjenice nerijetko ignorišu ili selektivno plasiraju. Željka Cvijanović (član Predsjedništva BiH) rekla je da nema ništa protiv da se spomenik „srpskog" kralja Tvrtka I Kotromanića nalazi prekoputa njenog kabineta u Predsjedništvu, ali da se protivi „manipulisanju historijom".

Milorad Dodik (predsjednik entiteta Republika Srpska) naglašava Tvrtkovu pripadnost lozi Nemanjića i da je „u skladu s tim ustoličen u manastiru Mileševa". „Bosna je tada bila dio pojma koji se odnosi na daleko manju teritoriju nego što je danas BiH", kazao je Dodik.

Šta kažu historičari?

- Žalosno da je spomenik bosanskom kralju Tvrtku postao predmet manipulacija - kaže ugledni bosankohercegovački historičar Husnija Kamberović. On podsjeća da je Tvrtkova Bosna bila veća i stabilnija država od BiH danas, da je Tvrtko bio bosanski kralj, a Bosna feudalna država.

- I posve je neprimjereno učitavati savremene nacionalne identitete vladarima u 14. stoljeću. To je apsolutno nehistorijski pristup -  kaže Kamberović. Savremene države ne mogu se poistovjećivati sa srednjovjekovnim, kaže sagovornik DW-a, i zaključuje da političari u BiH i svojim odnosom prema Tvrtkovom spomeniku pokazuju kako bi „Bosnu najradije vratili u srednji vijek, jer im smetaju moderne države u kojima su svi jednaki pred zakonom".

Ni srpski, ni hrvatski, nego – bosanski!

Neosporno je da je Tvrko I Kotromanić bio bosanski vladar koji je imao porodične veze sa srpskom dinastijom Nemanjića, ali i hrvatskom plemićkom porodicom Šubić. O tome u knjizi „Historija srednjovjekovne bosanske države“ piše jedan od najznačajnijih srpskih historičara Sima Ćirković. On navodi da je Tvrtko I Kotromanić bio bosanski ban „posredno vezan za dinastiju Nemanjića", ali i za hrvatsku porodicu Šubić, po majci Jeleni. „Tvrtko je pripadao bosanskoj banskoj porodici Kotromanića, za koju je već tada važilo da vlada Bosnom od njenoga postojanja", piše Ćirković.

S tim u vidu, čini se suvišna rasprava o bilo kakvoj Tvrtkovoj „pripadnosti“, jer su pravce njegovog djelovanja – više od etničke i(ili) vjerske pripadnosti, određivali politički motivi karakteristični za vladare srednjeg vijeka – širenje vlasti i uticaja. U historiji je zapisano da se Tvrtko krunisao kao „kralj Srba i Bosne (...)" jer su srpske zemlje, nakon pada srpskog carstva, ostale bez vladara. To potvrđuje Tvrtkovu pragmatičnost – imao je porodične veze sa Nemanjićima što je i iskoristio.

Dalje čitajte na linku.

(DEPO PORTAL/af)