Kada beba dolazi na svijet prirodnim putem, prolazeći kroz porođajni kanal, ona dolazi u kontakt s mikroorganizmima iz majčinog vaginalnog i crijevnog sekreta, takozvanim mikrobiomom. Međutim, kada se porođaj vrši kirurškim zahvatom, odnosno „carskim rezom“, sve je naravno sterilno, piše Deutsche Welle.

Kako se vrši „vaginalna sjetva"?

Kako bi i tako rođeno dijete ipak što prije došlo u kontakt s mikrobiomom majke, odmah nakon porođaja može se uraditi „vaginalna sjetva" (vaginal seeding). A kako se to radi, objašnjava Christoph Härte iz Sveučilišne klinike u Würzburgu:

„Uoči carskog reza iz porođajnog kanala uzima se bris s vaginalnim sekretom majke. A odmah nakon zahvata, štapićem koji je navlažen vaginalnim sekretom majke, protrljaju se usta i koža novorođenčeta.“

Stručnjaci su podijeljeni oko metode vaginalne sjetve, uglavnom zbog toga što je još uvijek prilično malo dostupnih podataka odnosno znanstvenih studija.

Udruženja ginekologa i pedijatara tu metodu ne preporučuje. Neki istraživači i liječnici smatraju da postoji rizik od prenošenja opasnih mikroorganizama, kao što su streptokoki grupe B, klamidija ili čak virus herpesa. Zagovornici metode tvrde, međutim, da se takve infekcije mogu dogoditi i tijekom prirodnog porođaja.

U svakom slučaju, važno je pažljivo odmjeriti prednosti i nedostatke, kaže Härtel, i ističe da mogućnosti vaginalne sjetve ne treba uzimati kao glavni argument za carski rez.

Gdje se vrši najviše carskih rezova?

Sve više žena porađa se carskim rezom. To se odavno više ne radi samo iz medicinskih razloga. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji postoji pet zemalja koje imaju posebno visoku stopu carskih rezova, ponegdje čak više od 50 posto: Dominikanska Republika, Brazil, Cipar, Egipat i Turska.

Prema Härtelovim riječima, navodna sigurnost takvog porođaja za bebu samo je jedan od razloga da se žene odluče za carski rez. „Naravno da postoji strah od bolova, ali i mediji igraju važnu ulogu, jer nam predstavljaju ideal ljepote koji žene nakon prirodnog porođaja možda više ne utjelovljuju."

Zašto carski rez nije bezopasan za dijete?

Carski rez nije potpuno bezopasan za dijete: oko pola sata prije zahvata, trudnica prima antibiotik kako bi se spriječila infekcija rane, tako da dijete s njim dolazi u kontakt dok je još u maternici. „Dokazano je da su sva djeca imala odgovarajuću razinu antibiotika u pupčanoj vrpci“, kaže Härtel.

Takvo izlaganje može u ranoj fazi života stvoriti otpornost na antibiotike, što kasnije može predstavljati problem ako su oni nužni u liječenju. Pored toga, tako rana primjena antibiotika može utjecati na sastav crijevnog mikrobioma i potaknuti razvoj bolesti kao što su astma, gojaznost ili alergije.

Vaginal seeding & bonding

I gle čuda: priroda od samog početka ima rješenje! Dojenje. Ili kako to kažu znanstvenici, za prijenos mikrobioma s majke na dijete dobro je majčino mlijeko ili kontakt s kožom.

I zato evo genijalne nizozemske studije objavljene početkom ožujka 2023. u časopisu „Ćelijski domaćin i mikrobi“: mikrobi majke, kako navode autori, na novorođenče se prenose preko kontakta s kožom i majčinog mlijeka, a ne samo preko vaginalnog sekreta. Sve zajedno novorođenče opskrbljuje „arsenalom“ mikroba. Ako neki element nedostaje, kao što je vaginalni sekret tijekom carskog reza, to se nadoknađuju kontaktom s kožom i preko majčinog mlijeka.

„Takozvani ‘bonding‘, što u prijevodu znači vezivanje s majkom, može pomoći da se mikrobiom u prvih nekoliko tjedana razvije na sličan način kao kod prirodno rođene djece", objašnjava Härtel. To znači da bebu jednostavno treba puno dojiti i maziti.

Ili barem ispumpavati mlijeko i davati ga bebi flašicom, što je također odavno postalo trend, jer se raširila vijest da dojenje navodno izobličava grudi. Naravno, poželjno je prilikom davanja bočice imati i kontakt s kožom bebe.

(DW/DEPO PORTAL/ad)