Znanstvenici smatraju da su riješili najzbunjujuću evolucijsku zagonetku – je li prvo nastala kokoš ili jaje. Svi, od znanstvenika do školaraca, bili su zbunjeni pitanjem kokoši i jajeta, ali sada su istraživači otkrili da su rani preci modernih ptica i gmazova možda rađali žive mlade. U evolucijskom smislu, jaja su polagali kokošji daleki preci dinosauri milione godina prije nego što su evoluirale prve kokoši. Ali, istraživački projekt sada je otkrio da najraniji gmazovski preci kokoši, koji datiraju milionima godina prije nego što su dinosauri evoluirali, možda nisu polagali jaja kao što se prije mislilo, prenosi The Mirror.

Škola znanosti o Zemlji Sveučilišta u Bristolu predvodila je studiju, u kojoj je ispitana 51 fosilna vrsta i 29 živih vrsta kategoriziranih kao jajorodne - koje polažu jaja s tvrdom ili mekom ljuskom - ili viviparne - koje rađaju žive mlade. Stručnjaci tamo i sa Sveučilišta u Nanjingu kažu da, iako se jaje s tvrdom ljuskom često smatralo jednom od najvećih inovacija u evoluciji, ovo istraživanje implicira produženo zadržavanje embrija - kada majka zadržava mlade različito vrijeme - zapravo dao je ovoj određenoj skupini životinja vrhunsku zaštitu.

Profesor Michael Benton, sa Sveučilišta u Bristolu, rekao je: 'Prije amniota, prvi četveronošci koji su razvili udove od ribljih peraja uglavnom su imali vodozemne navike. Morali su živjeti u ili blizu vode kako bi se hranili i razmnožavali, kao kod modernih vodozemaca poput žaba i daždevnjaka. Kada su amnioti došli na scenu prije 320 miliona godina, uspjeli su se odvojiti od vode razvijanjem vodootporne kože i drugim načinima kontrole gubitka vode'.

'Ali, amnionsko jaje je bilo ključ', dodaje, 'Rečeno je da je to 'privatni ribnjak' u kojem je reptil u razvoju bio zaštićen od isušivanja u toplim klimatskim uvjetima i omogućio amnioti da se odmakne od obale i dominira nad kopnenim ekosustavima. Naš rad, kao i rad mnogih drugih posljednjih godina, bacio je klasični model udžbenika 'jaje gmaza' u koš za smeće'.

Voditelj projekta, profesor Baoyu Jiang je dodao: 'Ovaj standardni pogled je doveden u pitanje. Biolozi su primijetili da mnogi gušteri i zmije pokazuju fleksibilnu reproduktivnu strategiju između jajorodnosti i viviparnosti. Ponekad, blisko povezane vrste pokazuju oba ponašanja, i ispada da se živorodni gušteri mogu vratiti na polaganje jaja mnogo lakše nego što se pretpostavljalo'. Studiju su proveli istraživači sa Sveučilišta Nanjing i Sveučilišta u Bristolu, a objavljena je u časopisu Nature Ecology & Evolution.

(Vecernji.ba, DEPO PORTAL/dg)