Tako nezadovoljni sa saveznom vladom i trima strankama koje ju čine, SPD-om, Zelenima i FDP-om, građani Njemačke nisu još nikad bili: dvije trećine ispitanika sumnjaju da je Njemačka sa sadašnjom vladom u pravim rukama. Samo još svaki peti njemački građanin pozitivno ocjenjuje vladajuću koaliciju.
To proizlazi iz aktualnog ispitivanja javnog mnijenja Deutschlandtrend, koje je proveo institut infratest-dimap na reprezentativnom uzorku na zahtjev javne televizije ARD. Ispitano je oko 1.300 Njemica i Nijemaca 30. i 31. svibnja 2023. godine, piše Deutsche Welle.
CDU/CSU najjači, ali slabiji nego prošlog mjeseca
Od nezadovoljstva građana vladom profitira prije svega desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD). Ona je u usporedbi s ispitivanjem provedenim prije mjesec dana ojačala za dva posto i kad bi se sad održavali izbori osvojila bi 18 posto glasova. Time se ona izjednačila s vladajućim SPD-om, na drugom mjestu, iza CDU/CSU-a koji bi osvojio 29 posto glasova.
Zeleni i dalje gube i pali su na 15 posto, što je najlošiji rezultat od saveznih parlamentarnih izbora u rujnu 2021. godine. FDP je i dalje na sedam posto. Ljevica bi osvojila manje od pet posto i ne bi bila zastupljena u Bundestagu.
Zašto raste popularnost AfD-a?
Istraživači javnog mnijenja su ovaj put posebnu pozornost posvetili simpatizerima AfD-a i pitali ih zašto bi birali tu stranku. Iz odgovora se može vidjeti da se većinom radi o nezadovoljstvu politikom aktualne vlade.
Velika većina (67 posto) navodi da bi birala AfD jer je razočarana drugim strankama. Samo trećina (32 posto) navodi da ih je AfD uvjerio u svoju politiku.
Odbijanje izbjeglica
Infratest-dimap je osim toga pitao, koje su teme najvažnije za odluku da se bira AfD. Najvažnije je kritično držanje prema doseljavanju stranaca, dvije trećine navode to kao razlog. Za 47 posto su važne aktualne rasprave o zaštiti okoliša, klimi i opskrbi energijom, za 43 posto su važna gospodarska pitanja.
Stranke vladajuće koalicije već mjesecima se svađaju oko sustava grijanja koji bi bolje štitili klimu. Ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) želi da se od 2024. smiju ugrađivati samo sustavi koji najmanje 65 posto koriste energiju iz obnovljivih izvora.
Da bi država htjela prijelaz na sustave koji manje štete klimi regulirati i zabranom grijanja na plin i loživo ulje, očito polarizira stanovništvo. 45 posto ispitanika smatra zabranu načelno ispravnom, 49 posto se tomu protivi. 67 posto strahuje da bi planirane mjere za zamjenu sustava grijanja mogle prelaziti njihove financijske mogućnosti.
Svađa oko grijanja šteti vladajućoj koaliciji
Rasprave i svađe među strankama vladajuće koalicije i s oporbom donijele su sve drugo samo ne jasnoću i sigurnost. Većina smatra da je o tomu loše informirana kako bi trebao funkcionirati prelazak na druge sustave grijanja.
Pad popularnosti ministra gospodarstva Roberta Habecka nastavio se u protekla četiri tjedna. Samo još 23 posto ispitanika je zadovoljno njegovim radom, to je još sedam posto manje nego prije mjesec dana.
Četiri petine građana smatraju da stranke vladajuće koalicije predugo trebaju za rješavanje gorućih problema. Isto toliko ispitanika smatra da bi savezni kancelar Olaf Scholz (SPD) trebao dati jasne smjernice unutar vlade, a to smatra i velika većina pristaša SPD-a.
Borbeni zrakoplovi za Ukrajinu?
Scholzu se predbacuje neodlučnost osobito od kad se postavilo pitanje isporuke oružja Ukrajini. Na summitu skupine G7 u japanskoj Hirošimi više zapadnih zemalja, među kojima je i SAD, najavilo je da su spremne isporučiti Ukrajini borbene zrakoplove tipa F16.
Ukrajina je izrazila želju i za njemačkim borbenim zrakoplovima tipa Eurofighter. Ali, većina njemačkih građana i dalje odbacuje isporuku njemačkih zrakoplova. Samo 28 posto smatra da bi Njemačka trebala isporučiti zrakoplove, 64 posto se tomu protivi.
Kod pristaša Zelenih gotovo jednak broj je za isporuku i protiv nje, kod svih drugih stranaka je jasna većina protiv isporuke Eurofightera.
Isporuke oružja, sankcije, diplomacija
Općenito je držanje Nijemaca prema isporukama oružja Ukrajini opet nešto slabije nego prije tri mjeseca. Samo manjina smatra da njemačke isporuke oružja ne idu dovoljno daleko.
Kritična je i ocjena njemačkih diplomatskih nastojanja u vezi s ratom u Ukrajini. Malo više od polovice (55 posto; +2) smatra da ta nastojanja ne idu dovoljno daleko. Gotovo nepromijenjeno je i njemačko držanje prema sankcijama protiv Rusije. Gotovo polovica ispitanika (42 posto) smatra da bi se postojeće sankcije protiv Rusije moglo pooštriti.
(DW/DEPO PORTAL/ad)