Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Kada je bivši direktor „Olimpijskog bazena Otoka” u Sarajevu Enes Peštek 2018. godine odlučio potražiti izvor života u krugu preduzeća, činilo se to kao odlična ideja – bazen bi imao vodu potrebnu za rad i mjesečno bi na računima uštedio i do 19.000 maraka.
Novac za ovaj projekat su dali Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo (KS) i Peštek se odmah bacio u potragu. Međutim, novac je potrošen, ali voda nije potekla. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da pritom nije poštovao pravila.
Privatnici su bušili bez valjanih dozvola. Peštek im je posao dodjeljivao direktnim sporazumima, dijeleći nabavku na više ugovora manje vrijednosti, zbog čega priliku za angažman nisu mogle dobiti firme registrovane za radove iz oblasti geologije. Na projekat je uzaludno potrošeno 54.400 maraka.
Iste godine Peštekovi najbliži saradnici iz preduzeća i Nadzornog odbora su ga nagradili za izuzetne rezultate rada. Uglavnom nezakonitim odlukama, dobivao je bonuse na plaću u vidu stimulacija i položajnog dodatka, a dali su mu i novac za liječenje – ukupno 20.000 maraka.
On je smijenjen sa pozicije direktora prije isteka mandata, u septembru 2021. godine, jer mu Vijeće Grada Sarajeva nije prihvatilo izvještaj o radu. Aktuelna uprava je projekat vodosnabdijevanja obustavila zbog neopravdanosti. Peštek je odbio zvanično razgovarati sa novinarima CIN-a.
Direktni dogovori
Javno preduzeće „Olimpijski bazen Otoka“ je jedini olimpijski bazen u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji pored rekreacije ima školu plivanje i ronjenja, a zadovoljava i međunarodne standarde za organizaciju plivačkih takmičenja.
Grad Sarajevo za rad „Olimpijskog bazena“ iz budžeta godišnje izdvaja do 1,5 miliona KM, a oko milion KM bazen sam zaradi. Posluje uz prosječnu godišnju dobit od oko 17 hiljada KM. Preduzeće najviše novca troši na plaće i druga primanja 44 zaposlenika. Rijetko se pronalaze sredstva za projekte koji bi obogatili usluge ili poboljšali rad. Ipak, prilika se ukazala 2018. godine.
Direktor preduzeća tada je bio Enes Peštek, magistar menadžmenta u sportu. On je prije toga bio vijećnik Stranke demokratske akcije u Gradskom vijeću Sarajeva. Ubrzo nakon preuzimanja funkcije oživio je staru ideju da bazen ima sopstvenu vodu, s obzirom da mjesečno troši oko pet miliona litara sa računima do 19 hiljada KM.
Za pronalaženje vode Kanton i Grad Sarajevo su izdvojili 140.000 KM. Ovim novcem je trebalo platiti izradu projekta geološkog istraživanja, bušenje u krugu preduzeća i ostale radove opisane u projektu. Preduzeće za ove poslove nije raspisivalo javni tender već ih je direktor „Bazena“ direktno dogovarao. Iz Agencije za javne nabavke BiH kažu da se odluka o tome kako će se izvršiti nabavka donosi na osnovu procijenjene vrijednosti nabavke. Ukoliko se poslovi dogovaraju direktno, njihova vrijednost na godišnjem nivou ne smije biti veća od 6.000 KM.
Peštek je, naime, za devet mjeseci potpisao devet direktnih sporazuma. Četiri su se odnosila na izradu projekata i elaborata, a svi su bili skoro istovjetnog sadržaja.
Najviše poslova dobio je „InfraPlan“ iz Sarajeva koji nije bio registrovan za poslove iz oblasti geologije i zbog toga nije mogao ni raditi na projektu. Da bi dobio posao, „InfraPlan“ je ušao u konzorcij sa firmom „GeoAVAS“ koja je jedna od 17 registrovanih firmi u Sarajevu za obavljanje ovih radova. Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije kažu da se problem može riješiti na taj način, međutim „InfraPlan“ nije mogao biti nosilac projekta što se u ovom slučaju desilo.
'Ja radim znate koliko posla i niko mi nikad nije vratio nit je rekao da ne mogu', kaže direktor „InfraPlana“ Zlatan Talić, tvrdeći da je sve radio u skladu sa propisima. Ova firma je 2018. godine za četiri mjeseca sa Peštekom potpisala četiri direktna sporazuma za izradu projekta, elaborata i nabavku cijevi, vrijedna 26.676 KM.
Istovremeno, Peštek je potpisao još tri ugovora za bušenje, vrijedna 20 hiljada KM, a ovaj put je izabrao firmu „Hidro-geo inžinjering“ iz Tešnja. Osim što je angažovana firma koja nema dozvolu za rad na ovakvom projektu, prekršen je i Zakon o geološkim istraživanjima FBiH jer „Bazen“ 2018. nije pribavio odobrenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za detaljno istraživanje podzemnih voda.
Nastavak teksta i više detalja čitajte ovdje.
(DEPO PORTAL/am)