Ruska agresija na Ukrajinu, neujednačen oporavak od pandemije, suša na većem dijelu kontinenta, visoka inflacija - faktori su koji sa sobom nose i ogromne neizvjesnosti u pogledu ekonomske budućnosti Europe. Nacionalne vlade žure pomoći najugroženijima, a uslijed sve te nervozne zbrke postoji i jedan opći konsenzus: dolazi recesija, piše The Economist.
Koliko će pad biti bolan ovisi o tome kako će se apsorbirati ovaj energetski šok i kako će kreatori javnih politika odgovoriti na isti. Ovog su tjedna cijene energije dosegle nekoć nezamislive visine - više od 290 eura po megavat satu za referentnu vrijednost plina koji će se isporučivati u četvrtom kvartalu godine. Inače, uobičajena cijena prije pandemije bila je oko 30 eura. S obzirom da je plin marginalno gorivo na europskom tržištu električne energije, ovaj određuje i širu cijenu električne energije.
Europsko gospodarstvo ušlo je u krizu u relativno snažnoj poziciji. Tržište rada još uvijek je relativno zdravo, a nezaposlenost se kreće oko 6,6 posto. Rast plaća vjerojatno će se ubrzati u narednim mjesecima. Inflacijska očekivanja su donekle splasnula, a potrošnja i nije toliko pala.
Europske ekonomije su u slobodnom padu
Ipak, stvari će za nekoliko mjeseci izgledati znatno tmurnije iz tri razloga. Prvo, industrija je pod pritiskom. U proljeće su čelnici najvećih europskih proizvođača tvrdili da bi prebrzo prekidanje opskrbe ruskim plinom podrazumijevalo i ekonomsku krizu za cijeli kontinent. No, unatoč visokim cijenama, industrijska proizvodnja zasad ostaje na prethodnim razinama. Razlog je sljedeći: "Riječ je o zaostalim narudžbama iz prošlosti", objašnjava Michael Hüther iz Njemačkog ekonomskog instituta.
Ti zaostatci, naravno, neće trajati vječno, a neki pokazatelji koji se odnose na blisku budućnost poprilično su sumorni. Slijedi pad koji će odraziti slabljenje globalnog, a posebno kineskog gospodarstva. Kao što primjećuje Robin Brooks s Instituta za međunarodne financije, takav pad mogao bi označiti prekretnicu u gospodarskom ciklusu.
Najgore će biti pogođene industrije istočno od Rajne. Njemačko nezdravo oslanjanje na kineske kupce podrazumijeva pad potražnje za novom robom u čitavom opskrbnom lancu. Čini se da je i talijanska industrija u slobodnom padu. Poljska i Češka, obje izvan eurozone, također su izrazito ranjive. Iznimka je Mađarska, gdje se proizvodnja širi zdravim tempom, zahvaljujući, između ostalog, procvatu električnih vozila i dugoročnim energetskim ugovorima.
Drugi razlog za zabrinutost je taj što će uslužni sektor na svoja pleća preuzeti borbu s posrnutim europskim ekonomijama. Sezona je u Francuskoj i na jugu Europe bile zaista jaka, turisti su obilato koristili ušteđeno za vrijeme pandemije, turizam je dodatno porastao tijekom ljeta. No, raspoloženje opada jer potrošači već stežu remen u pripremi za dugu, hladnu zimu. Usluge će vjerojatno stagnirati u nadolazećim mjesecima, a nekretnine i transport će se suočiti s posebno ozbiljnim poteškoćama.
Euro u paritetu s dolarom prvi put u dva desetljeća
Na kraju, Europa će gotovo sigurno doživjeti koincidiranje energetskog šoka s rastućim kamatnim stopama. Europska središnja banka, zajedno je s mnogim svjetskim središnjim bankama, ozbiljno podcijenila rast cijena, pa je sada odlučna vratiti godišnju inflaciju na oko 2 posto, poslije alarmantnih 9,1 posto zabilježenih u kolovozu. Ekonomisti stoga očekuju da će banka u borbi protiv inflacije pokušati podebljati svoje kapacitete povećanjem kamatnih stopa. Očekivano, prinosi na europske kratkoročne i dugoročne obveznice porasli su u proteklom mjesecu. Unatoč tome, euro je nastavio padati, spustivši se na paritet s dolarom prvi put u dva desetljeća. To je ujedno još jedna briga za kreatore politike na kontinentu - slabija valuta potiče inflaciju skupljim uvozom, pogađajući stvarne prihode, a time i potrošnju.
Sve ovo jamči da će europsko gospodarstvo sigurno ući u recesiju, predvođenu Njemačkom, Italijom te srednjom i istočnom Europom. Analitičari banke JPMorgan Chase očekuju godišnje stope rasta od minus 2 posto u četvrtom kvartalu ove godine, minus 2,5 posto za Francusku i Njemačku i minus 3 posto za Italiju. Talijanski problemi i visoki dugovi potencijalno bi mogli izazvati nervozu na europskim tržištima obveznica. Europski političari potrošili su mnogo vremena razmišljajući o tome kako odgovoriti na skok cijena energije. Uskoro ih čeka kriza nemjerljivo širih razmjera.
(jutarnji.hr, DEPO PORTAL/md)