Ekonomski analitičar u oblasti građevinarstva i federalna zastupnica Dženana Hodžić procjenjuje da je u Bosni i Hercegovini inflacija u građevinskoj industriji utjecala na povećanje cijena nekretnina za oko 30 posto.
“Cijena izgradnje kvadratnog metra u stanogradnji je bila oko 1.200 KM, dok je trenutno 1.700 KM. Dakle, govorimo o izgradnji, a ne prodajnoj cijeni” – kazala je Hodžić za Fenu.
Građevinska privredna društva, po njenim riječima, posluju u otežanim okolnostima jer imaju ugovorene poslove po ranije aktuelnim standardima i cijenama. Međutim, kako je dodala, te cijene gotovo svakodnevno rastu, pa postaje gotovo nemoguće ispoštovati ugovore.
“Cijenim da je, u tom smislu, neophodno razumijevanje i usklađivanje cijena u ugovorima prema trenutnim tržisnim uslovima, kako ne bi dolazilo do raskida ugovora, plaćanja penala, zastoja u gradnji i kako bi se, u konačnici omogućio opstanak i rad domaće građevinske operative. Dakle, uvođenje tzv. klizne skale ugovaranja, ali i korekcije već postojećih ugovora je neophodno” – istakla je Hodžić.
Statistički pokazatelji ukazuju na pozitivan trend i rast stanogradnje, kako prema već izdatim odobrenjima za građenje, tako i u odnosu na planirane investicije. U okolnostima pandemije u posljednje dvije godine, koja je za posljedicu imala veliki poremećaj ekonomskih trendova u cijelom svijetu, očekivanja mnogih analitičara su bila da će doći do stagnacije u prodaji nekretnina, da će potražnja opasti jer ljudi u kriznim situacijama često pribjegavaju štednji, pa da će time doći i do pada u oblasti stanogradnje.
“Međutim, desilo se suprotno i to se pitanje mora sagledati sa aspekta ukupnog svjetskog, tržišnog ambijenta i trendova u drugim zemljama, a onda, sa posebnim osvrtom, na specifičnosti i uslove u Bosni i Hercegovini” – navela je Hodžić.
Pojava i rast inflacije pojačavaju strah od gubitka vrijednosti novca, a rezultat toga je i ulaganje u nekretnine. Dakle, navela je Hodžić, raste potražnja, pa samim time diktira i proizvodnju. To dokazuje i činjenica da je stanogradnja u najvišem porastu u većim gradovima, gdje, prije svega, prednjači Sarajevo.
“Mnogo je ljudi iz dijaspore, koji se u ovoj situaciji opredjeljuju ulagati novac u nekretnine u Bosni i Hercegovini, iako ne mislim da je to presudan faktor koji je odredio trend rasta potražnje i cijena nekretnina u BiH. Ne bih se složila da je dijaspora unijela anomalije ili nerealnu sliku u tom pogledu. Riječ je o ukupnom svjetskom ekonomskom ambijentu” – navela je Hodžić.
Povećan broj izdatih građevinskih dozvola, kako je dodala, dijelom je povezan sa već planiranim projektima u prethodnom periodu, godinu ili dvije. Dakle, stvarajući preduslove za gradnju, do građevinske dozvole investitori su moguće došli tek u ovoj godini.
Kompletan građevinski materijal je poskupio 30 do 50 posto, zavisno o kojoj vrsti se radi i gdje se nalazi proizvodnja. Lanci snabdijevanja su otežani što dodatno povećava cijenu. Dosad je, kaže Hodžić, evidentan blagi pad u cijeni željeza, dok se ostali građevinski materijali moraju plaćati po uvećanoj i trenutno nestabilnoj tržisnoj cijeni, što investitore dovodi u situaciju da povećavaju cijenu proizvoda, u ovom slučaju nekretnina.
Visoka inflacija, kako je dodala, determinirajući je faktor tog odnosa poskupljenja i povećane tražnje za nekretninama.
“Vrlo je teško prognozirati kakva će biti dalja kretanja, ali trenutnom analizom uzroka i posljedica tržišnog trenda nekretnina, cijenim da neće doći do znatnih promjena u narednih godinu i po do dvije dana” – kazala je Hodžić za Fenu.
(FENA/md)