U svim zapadnim zemljama ne smatra se prihvatljivim reklamirati alkoholna pića, pogotovo ne među mladima, ali unatoč rigoroznim politikama i sve višim cijenama, armije mladih često se opijaju preko mjere. U pojedinim državama ispijanje alkoholnih pića do stanja teške alkoholiziranosti, pa i besvijesti, već je postalo vikend-tradicijom.
No, postoje i drugačije kulture - one u kojima je mlađi dio populacije kroz godine prestao u konzumaciji alkohola vidjeti simbol užitka i dobre zabave.
Japansku vladu pogodio neobičan problem – njeni mladi ljudi ne piju dovoljno.
Otkako je pandemija počela, barovi i drugi lokali u kojima se prodaje alkohol teško su pogođeni restrikcijama Covid-19, što je dovelo do opadanja prodaje – i prihoda od poreza na alkoholna pića u trećoj najvećoj ekonomiji svijeta, prenosi CNN.
Vladino rešenje? Pokrenuti takmičenje kako biste pronašli nove načine da ohrabrite mlade da piju više.
“Sake Viva!” kampanja, koju nadgleda Nacionalna poreska agencija, poziva učesnike da podnesu ideje o tome kako “stimulisati potražnju među mladima” za alkoholom kroz nove usluge, promotivne metode, proizvode, dizajne, pa čak i tehnike prodaje koristeći vještačku inteligenciju ili metaverzum, navodi se na zvaničnoj web-stranica takmičenja.
“Domaće tržište alkoholnih pića se smanjuje zbog demografskih promjena kao što su pad nataliteta i starenja stanovništva, te promjena načina života zbog utjecaja Covid-19”, navodi se na web-stranici, dodajući da je konkurencija imala za cilj “privući mlađu generaciju”. … i revitalizirati industriju.”
Konkurs uključuje promotivne ideje za sve vrste japanskog alkohola, a prijave su otvorene do 9. septembra. Finalisti će biti pozvani na stručne konsultacije u oktobru, prije finalnog turnira u novembru u Tokiju. Pobjednik će dobiti podršku za komercijalizaciju svog plana, navodi Poreska uprava.
Ali nisu svi uključeni, jer konkurencija i porezna agencija primaju kritike od nekih ljudi na internetu.
“Zezaš, vlada me?” napisao je jedan korisnik Twittera. “Dobra stvar je držanje podalje od alkohola!”
Drugi su istakli da se činilo neprikladnim da vladina agencija potiče mlade ljude da piju, a čini se da kampanja nije uzela u obzir zdravstvene rizike ili osjetljivost prema ljudima koji se bave alkoholizmom.
Japansko ministarstvo zdravlja je u prošlosti upozoravalo na opasnost od prekomjernog pijenja. U prošlogodišnjem postu na svojoj web-stranici, prekomjernu konzumaciju alkohola nazvao je “velikim društvenim problemom” koji je i dalje prisutan uprkos nedavnom usporavanju konzumacije. I podstakao je ljude sa nezdravim navikama, koji piju, da “preispitaju” svoj odnos prema alkoholu.
Portparol ministarstva je odbio da komentariše konkurs poreske agencije kada ga je kontaktirao CNN.
Japan je, zajedno s nekoliko drugih zemalja u Aziji, zadržao stroga ograničenja tokom većeg dijela pandemije, zatvarajući javne prostore i skraćujući radno vrijeme restorana.
Izakayas – japanska verzija puba ili taverne – bile su posebno pogođene, s najnovijim dostupnim podacima koji pokazuju da je prodaja prepolovljena od 2019. do 2020. godine, prema Ministarstvu ekonomije, trgovine i industrije.
Sa manje mogućnosti da se pije u javnosti, stopa “potrošnje u domaćinstvu” – pijenja kod kuće – “značajno se povećala”, saopćilo je ministarstvo.
Ali mladi odrasli su se istakli kao izuzetak. Oko 30% ljudi u 40-im do 60-ih godina pije redovno, što znači tri dana ili više sedmično, kaže ministarstvo – u poređenju sa samo 7,8% ljudi u 20-im godinama.
„Na ovaj način se smatra da opadanje navika pijenja iz godine u godinu utiče na smanjenje domaćeg tržišta“, navode iz ministarstva.
U izvještaju za 2021. porezna agencija je navela da su dažbine na alkoholna pića stoljećima bile glavni izvor prihoda za vladu, ali su opadale posljednjih decenija. Japan je 2021. dobio 1,1 bilion jena (8,1 milijardu dolara) od poreza na alkohol – 1,7% ukupnog poreskog prihoda, u poređenju sa 3% u 2011. i 5% u 1980. godini.
Japan je ukinuo vanredno stanje u oktobru 2021., dozvoljavajući restoranima da ponovo prodaju alkohol i da ostanu otvoreni kasnije – ali ograničenja u nekim dijelovima zemlje ostala su na snazi do marta ove godine.
Oporavak zemlje od tada je bio sporiji nego što se očekivalo, ometano rastućom inflacijom, ekonomskim utjecajem rata u Ukrajini i nedavnim porastom slučajeva Covida koji su doveli do produženih ograničenja.
(DEPO PORTAL/md)