Turski predsjednik putuje za Rusiju

Može li 'sultan' zaustaviti 'cara': Šta se nalazi u Erdoganovom koferu za Soči

Front 28.07.22, 10:34h

Može li 'sultan' zaustaviti 'cara': Šta se nalazi u Erdoganovom koferu za Soči
Erdoganova posjeta uslijedit će neposredno nakon potpisivanja sporazuma Rusije i Ukrajine u Istanbulu, koji je ocijenjen kao historijski, a tiče se deblokade ukrajinskih luka i izvoza žitarica iz te zemlje. Kako je sporazum potpisan, tako je i prekršen. Sada postoji vjerovatnoća da će Erdogan Putinu skrenuti pažnju na nepoštovanje dogovora, čiji je garant upravo Turska.

 

 

Prvi put od početka rata u Ukrajini, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otputovat će u Rusiju. Planirano je da se 5. augusta sastane sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom, na kog je više puta apelovao da obustavi invaziju na Ukrajinu. Iako su mnogi pokušali utjecati na prvog čovjeka Kremlja, Erdogan je do sada ostvario najbolje rezultate, zbog čega se nameće pitanje - može li "sultan" zaustaviti "cara".

 

Iako je ranije objavljena vijest o Erdoganovom odlasku u Soči, nije odmah bilo precizirano kakav će biti njegov raspored u Rusiji. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo je potvrdio da su planirani sastanci dvojice lidera, koji su prije nekoliko sedmica razgovarali na samitu u Iranu.

 

Erdoganova posjeta uslijedit će neposredno nakon potpisivanja sporazuma Rusije i Ukrajine u Istanbulu, koji je ocijenjen kao historijski, a tiče se deblokade ukrajinskih luka i izvoza žitarica iz te zemlje.

 

Kako je sporazum potpisan, tako je i prekršen. Sada postoji vjerovatnoća da će Erdogan Putinu skrenuti pažnju na nepoštovanje dogovora, čiji je garant upravo Turska.

 

Molba ili prekor

 

Imajući u vidu da je Erdogan lično uložio vrijeme i napore u kreiranju sporazuma o žitaricama, a potom i pregovora sa ukrajinskom i ruskom stranom o konačnom potpisu, nije neobično što je oštro reagovao na njegovo kršenje.

 

Naime, samo 20 sati nakon što su ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i ukrajinski ministar infrastrukture Oleksandr Kubrakov potpisali sporazum u Istanbulu, ruske snage granatirale su Odesu – ključnu luku na Crnom moru.

 

Upravo je Odesa bila jedan od fokusa sporazuma, s obzirom na to da je najveća količina žitarica zarobljena u ovoj crnomorskoj luci.

 

Međutim, ruske rakete privukle su pažnju svjetskih zvaničnika, naročito Recepa Tayyipa Erdogana i generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) Antonija Guterresa, koji su svojim potpisom pristali da budu garant ispunjenja dogovora.

 

Onog koji je Putin prekršio u rekordnom roku.

 

“Sultanovo” posredništvo

 

Iako su prethodnih mjeseci mnogi pokušavali da se postave kao spona između Kijeva i Moskve, koja će pomoći okončanju rata u Ukrajini, koji Kremlj naziva “specijalnom vojnom operacijom”, neosporiva je činjenica da je Erdogan ostvario najbolje rezultate.

 

Nakon višesedmičnih pregovora, Turska i Ujedinjene nacije uspjele su da kreiraju sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je simbolično potpisan u Istanbulu, u palati Dolmabahče.

 

Na istom mjestu je ranije održan sastanak šefova diplomatije dvije zaraćene strane – Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe.

 

Erdogan i njegova administracija nikada nisu krili da zapravo žele da budu medijator koji će svijetu donijeti mir, ali i da je njihov plan da i konačni mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine bude potpisan u Istanbulu.

 

Sam predsjednik Turske više puta je nudio Putinu i Vladimiru Zelenskom, ukrajinskom predsjedniku da se sastanu u njegovoj zemlji, uz posredništvo zvaničnika i administracije grada koji leži na dva kontinenta.

 

Najezda posrednika

 

Za mnoge je situacija u kojoj rat započinje jednog dana, a mirovni pregovori samo tri dana kasnije bila neobična. Ipak, pregovori ukrajinske i ruske delegacije počeli su 27. februara, tačno tri dana nakon što je Vladimir Putin najavio početak “specijalne vojne operacije” u Ukrajini.

 

Zelenski je insistirao da se pregovori odvijaju na neutralnoj teritoriji, ističući Poljsku kao najbolju opciju. Njegov ruski kolega nije pristao na taj zahtjev, i kao lokaciju predložio susjednu Bjelorusiju.

 

Imajući u vidu da je Poljska trenutno najveći saveznik Ukrajine, a Bjelorusija Rusije, jasno je zašto nijedna od ovih zemalja nije neutralna, ali i zašto su lideri dvije zaraćene zemlje na tome insistirali.

 

Kada se Aleksandar Lukašenko i zvanično ponudio da organizuje sastanak dvije delegacije, Zelenski je isprva odbio, ali je nakon razgovora sa liderom Bjelorusije pristao da pošalje pregovarače.

 

Pored Erdogana, kao posrednici istakli su se izraelski premijer Naftali Benet, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz, ali nijedan od ovih lidera nije uspio natjerati Putina da pregovara sa Zelenskim. Po tom pitanju, Rusija je bila jasna – prvo mirovni sporazum koji će dogovoriti delegacije, a onda sastanak dvojice predsjednika.

 

Nakon susreta u Istanbulu, delegacije su pregovore nastavile u online formatu, da bi oni 17. maja i zvanično bili prekinuti.

 

(N1, DEPO PORTAL/md)

 

 

BLIN
KOMENTARI