Piše: Dina GANIBEGOVIĆ

Da li plaćamo preskupe račune za vodu? Šta sve ulazi u cijenu po jednom potrošaču? Kako se određuje paušal? Ko kontroliše broj članova domaćinstva? Kako ide proces prinudne naplate? Ko su najveći dužnici u Kantonu Sarajevo?

Sve ovo i mnogo više pitali smo KJKP "Vodovod i kanalizacija" Sarajevo... No, na početku smo željeli znati hoće li i VIK, nakon "Toplana", građane Sarajeva "počastiti" novim, većim cijenama svojih komunalnih usluga? Na ovo pitanje iz VIK-a uvjeravaju:

- Trenutno Uprava preduzeća ne razmatra povećanje izmjenu važećeg cjenovnika koji je na snazi od 2013 godine.

Pojašnjavaju i kako se tačno određuje paušal, odnosno formira mjesečna cijena po jednom potrošaču:

- Obračun se radi mjesečno na osnovu stvarnog stanja utroška vode evidentiranog na vodomjeru koji pripada korisniku, a prema važećem cjenovniku koji je stupio na snagu 2013 godine. Akontativni računi se ispostavljaju samo u slučaju nemogućnosti pristupa vodomjeru ili u slučaju kolektivnog godišnjeg odmora, a na osnovu prosječne mjesečne potrošnje korisnika zadnja tri mjeseca.

DUŽNICI I PRINUDNA NAPLATA

Međutim, javna je tajna da brojna domaćinstva nerijetko ne prijavljuju sve članove, kako bi plaćali manje račune za vodu. Ko to kontroliše?

- Broj članova domaćinstva u zgradama kolektivnog stanovanja kontroliše predstavnik etažnih vlasnika, koji preko ovlaštenog Upravitelja zgrade usaglašava spiskove sa postojećom evidencijom u bazi podataka preduzeća - kratko pojašnjavaju iz VIK-a, što dodatno potvrđuje prethodnu konstataciju o "nerealanom, odnosno nepouzdanom, broju korisnika usluga".

Postoji tu i još jedan bitan problem, a to je veliki broj građana, ali i velikih kompanija, koji ne izmiruju svoje obaveze prema VIK-u, što je više puta prezentovano i u javnosti. Shodno tome, zamolili smo KJKP VIK za listu dužnika - ko su najveći dužnici i koliki su iznosi u pitanju? No, iz ovog javnog preduzeća na ovo pitanje zatvaraju oči i demagoški odgovaraju:  

- Preduzeće ima višemilionska potraživanja od kupaca, najveći dužnici su iz kategorije široke potrošnje, stanari kućnih savjeta i domaćinstava privatne kuće.

Pitamo dalje: Ukoliko neko ima dug prema ViK-u, kako ide proces prinudne nalate/tužbe? Koliko obično traju ti procesi? Šta se dešava ako se dug ne uspije naplatiti? Nakon koliko godina (ako se to uopšte radi) se dug otpisuje ili zastarijeva?

- Preduzeće redovno vrši utuženje svih neizmirenih dugovanja korisnika u skladu sa važećim zakonom, pa samim tim ne dolazi do zastare računa - uvjeravaju iz VIK-a te dodaju:

- Obavještavamo sve naše korisnike koji imaju dugovanju da će preduzeće provoditi aktivnosti na isključenju dužnika te iste pozivamo da svoja dugovanje plate odmah, jer ukoliko dođe do isključenja, isti će biti u obavezi da pored dugovanja izmire i troškove ponovnog uključenja.  

ISKLJUČENJE IZ SISTEMA

Napominju i da ukoliko se dug ne naplati, odnosno preduzeće ne postigne dogovor sa korisnikom, pristupa se procesu isključenja dužnika iz sistema vodosnabdijevanja.

Da li je uopće moguće isključiti korisnika dužnika u zgradi sa sistema vodosnabdijevanja? Kakva je procedura?

Ukoliko se radi o korisniku koji ima ugrađen pojedinačni vodomjer koji pripada stambenoj jedinici, a dužnik je preduzeća, pristupa se provođenju aktivnosti na isključenju. Prije isključenja korisniku se dostavi opomena o visini duga. Ukoliko se korisnik javi po opomeni, ima priliku da  potpiše Ugovor o povoljnijim uslovima plaćanja i samim tim odgodi isključenje - pojašnjavaju iz VIK-a.

REDUKCIJE VODE

Zbog stanja cijevi gradskog vodovoda i trošnosti vodovodne mreže, prethodnih godina građani Sarajeva su ispaštali, između ostalog, i kroz stalne redukcije vode. Situacija se po tom pitanju popravila, mada i dalje ima dijelova grada koji često ostaju bez vode. U "Vodovodi i kanalizaciji" smatraju da se radovima u proteklom četvorogodišnjem periodu povećala efiskasnost sistema...

- I ako dođe do smanjenja kapaciteta i izdašnosti izvora vode kojima upravlja naše preduzeće, a što se dešava najčešće u sušnim periodima, ne može doći do redukcija vode. Do poremećaja u vodosnabdijevanju dolazi samo usljed redovnog i planiranog  održavanja sistema (popravljanje kvarova na vodovodnoj mreži i radova na hidromašinskoj opremi) kao i vanrednih kvarova na istim. O svim obustavama potrošači su obaviješteni na vrijeme putem sredstava informisanja i putem internet stranice preduzeća www.viksa.ba. Vodovodna mreža se svake godine obnavlja, što vlastitim sredstvima tako i sredstvima Općina i Kantona Sarajevo. I u toku ove godine realizovati će se projekti rekonstrukcije vodovodne mreže, a u planu je i implementacija druge tranše kreduta EBRD - navode iz ovog komunalnog preduzeća.

Na pitanje odakle se "namiruje" dug ukoliko pukne cijev izvan objekta i voda iscuri na ulicu - da li tu vodu plaćaju građani ili ima neki drugi sistem kojim se naplati šteta, odgovaraju:

- Prema „Uredbi o opštim uslovima za snabdijevanje vodom za piće, obradu i odvođenje otpadnih i atmosferskih voda“, ViK je nadležan za održavanje vodovodnih instalacija do glavnog vodomjera u zgradama i do vodomjera u induvidualnim stambenim objektima. Prema tome, sva curenja vode do kojih dolazi usljed kvara na vodovodnim instalacijama u nadležnosti ViK-a idu na teret ViK-a, a sva curenja do kojih dolazi usljed kvara na instalacijama nakon vodomjera u induvidualnim stambenim objektima ili iza glavnog vodomjera u zgradama, idu na teret vlasnika objekta.

GUBICI VODE U SISTEMU

Stoga smo zatražili i podatak koliki su gubici vode u sistemu, tj. koliko od isporučene vode dolazi do krajnjih korisnika, a koliko se izgubi u transportu? Iz VIK-a ističu da su "gubici vode neizbježna pojava u procesu zahvatanja sirove vode, transporta do postrojenja, prečišćavanja, distribucije i kod predaje potrošačima".

- Jednostavno, problem gubitaka vode prati redovno poslovanje svakog vodovoda. U sarajevskom vodovodnom sistemu prevashodno su zastupljeni gubici na mreži iz različitih razloga, kao prvo kompleksnost sistema koja je uslovljena konfiguracijom terena i lokacijom izvorišta sa kojih se voda transportuje, zatim starosti cjevovoda ili njihove neadekvatne zaštite, neadekvatne tehnologije polaganja cjevovoda (različiti izvođači radova), nestabilnosti tla, opterećenja trase cjevovoda saobraćajem i slično. Stvarni gubici vode – gubici na vodovodnoj mreži i objektima - iznose 60% od zahvaćene količine vode - pojašnjavaju.

 
A podatak od 60% gubitka vode zvuči zastrašujuće, gotovo bahato bacanje dragocjene tečnosti! Pogotovo u usporedbi sa zemljama zapadne Evrope...

Iz VIK-a navode da su slične vrijednosti gubitaka zastupljene gotovo u svim zemljama jugoistočne Europe, dok je u zemljama zapadne Europe priča drastično drugačija i vrijednosti se do 10-20% zahvaćene vode, shodno razvoju i ulaganjima u sistem vodosnabdijevanja.

(DEPO PORTAL/ad)