Piše: Marko Ban
Izvor: Školegijum
U vrtićima koji djeluju u okviru Javne ustanove Djeca Sarajeva posljednji dan aprila 2022. godine su između Prvog maja, praznika rada, i Ramazanskog bajrama odabrali da obilježe/proslave Bajram.
- Mi obilježavamo svaki državni i vjerski praznik... Prvi maj nije državni praznik. To je praznik rada i nema neku simboliku blisku djeci, simboliku koju bi oni razumjeli, djeca nemaju iskustvo radnika, kaže Alma Trnka, vršiteljica dužnosti direktorice JU Djeca Sarajeva. Na našu opasku da djeca nemaju ni iskustvo događaja koji se obilježavaju vjerskim praznicima, kaže da se vjerski praznici obilježavaju u svim kućama, pa su im bliski.
Na stranu to što se vjerski praznici ne obilježavaju u svim kućama – Trnka se prema ateizmu odnosi kao udžbenici vjeronauke, diskriminatorski – krajnje je čudno uvjerenje da djeca ne bi razumjela simboliku rada; većini djece u javnim vrtićima zaposlena su oba roditelja. Federacija BiH u kojoj je i Kanton Sarajevo ima Zakon o praznicima preuzet od Republike BiH i prema njemu su državni praznici Nova godina, 1. maj i 9. maj. Bajram nije.
Kako su i zašto u Javnoj ustanovi Djeca Sarajeva odlučili da poštuju zakon u onom dijelu koji se odnosi na neradne dane, ali da ga ignoriraju kao praznik o kome nešto treba reći djeci? Odgovor je i opet vezan za skučeno poimanje multikulturalnosti, po kojem se kultura izjednačava sa vjeroispoviješću.
- Mi smo obavezni da učimo djecu multikulturalnosti i to obilježavanje nije rezultat neke direktive ili naredbe, nemamo propis za to, nego svaki odgajatelj sam osmisli način obilježavanja. Za državne praznike je slično – za 6. april su neki vrtići djecu vodili u muzeje ili organizovali interne svečanosti, ali i to je svaki odgajatelj sam osmislio, objašnjava Trnka.
Malo čudna politika, da svaka odgajateljica sama osmišljava šta je "razvijanje patriotizma i svijesti o državnoj i nacionalnoj pripadnosti, upoznavanje kulturno-religijske tradicije i kulture, njegovanje tolerancije i uvažavanje različitosti, poštivanje prava djece, ljudskih i građanskih prava i sloboda, razvijanje svijesti o jednakosti i ravnopravnosti spolova" (zadaci predškolskog odgoja i obrazovanja, prema Zakonu). Na osnovu kojih kriterija odgajateljice odluče da Uskrs i Božić predstavljaju kao tradicijske praznike, a Bajram kao vrtićki i državni? Zašto za Uskrs farbaju jaja, a za Bajram ne prave baklave, nego svečano odjevenu djecu slikaju sa zvijezdom i polumjesecom od papira? I zašto, po kojem pedagoškom, zakonskom i ljudskom načelu odluče da praznik (rada) koji uključuje SVU djecu, i vjerničku i nevjerničku, u potpunosti zanemare, dajući prednost onom koji povezuje većinu, ali ne sve?
Ove predškolske godine, iako se još na njenom početku znalo da Prvi maj i Bajram padaju u iste dane, odluka nije donesena uz konsultacije s Vijećem roditelja. Prvi maj je izbačen iz vrtića a da o tome nije bilo nikakve rasprave. Da li se radi o propustu, ili novoj normalnosti koju Narod i pravda donose u obrazovanje, ostaje da se vidi.
(DEPO PORTAL/dg)