Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini organiziralo je danas radionicu za novinare i urednike povodom predstavljanja izmijenjenog i dopunjenog Kodeksa za štampane i online medije BiH, s fokusom na član 8. tog kodeksa, koji se odnosi na dezinformacije.

Budući da je u novije vrijeme došlo do drastičnog povećanja broja žalbi na sadržaje u online medijima i nove komunikacijske fenomene, Vijeće za štampu i online medije u BiH je u 2021. godini pokrenulo proceduru izmjena i dopuna spomenutog kodeksa.

Izmijenjeni i dopunjeni Kodeks za štampane i online medije BiH, između ostalog, sadrži odredbe kojima je omogućeno adekvatno reagiranje na širenje lažnih vijesti i dezinformacija.

Novinarka i članica Ekspertske grupe za izmjene i dopune Kodeksa Suzana Mijatović ističe kako je širenje dezinformacija u medijskom prostoru nametnulo potrebu za što jasnijim i preciznijim definiranjem te pojave, a time i za osiguranje što profesionalnijeg pristupa u tom pogledu.

- U proteklom periodu smo primijetili da je pojava dezinformacija, odnosno njihova količina u medijskom prostoru, često vezana za pojavu tzv. 'divljih portala' i da se to dešava ponajviše u predizborno vrijeme – kazala je Mijatović za Fenu, izražavajući zadovoljstvo što je spomenuti kodeks napravljen prije predstojećih izbora u BiH.

Ocijenila je kako je bitno skrenuti pažnju javnosti na to da se radi o nepouzdanim medijima, te njihovim konzumentima sugerirati da sve što oni objavljuju uzimaju s velikom rezervom.

- Istovremeno, potrebno je skrenuti pažnju urednicima i novinarima da moraju voditi računa o profesionalnim standardima, te da se činjenice ne smiju vaditi iz konteksta i različito interpretirati, odnosno da su dužni svaku informaciju da provjere iz više izvora - poručila je Mijatović.

Potcrtala je uredničku odgovornost na planu profesionalnog i fer izvještavanja, napominjući kako je objava lažnih vijesti jedan od najtežih moralnih prekršaja.

U osvrtu na motive organiziranja spomenute radionice, član Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH profesor Vuk Vučetić, podsjeća kako su razvoj tehnologije i snažna ekspanzija društvenih mreža i digitalnih medija uvjetovali potrebu za kreiranjem Kodeksa dopunjenog sa šest novih članova, uključujući član koji se tiče dezinformacija.

U istom kontekstu su i odredbe koje se odnose na korištenje novih informacionih tehnologija, nespojivost članstva u političkim partijama s novinarskom profesijom, ograničenja u pogledu eventualnog primanja poklona i darova, odnosno na sve ono što bi moglo dovesti u pitanje objektivnost prilikom kreiranja informacija.

Pojašnjavajući pojavu dezinformacija, Vučetić precizira kako se radi o svjesnom kreiranju negativnog sadržaja s namjerom da se izmanipuliše i negatvno utječe na javnost.

Usto, upozorava kako se pojavom društvenih mreža i digitalnih medija mogućnost širenja dezinformacija drastično povećala.

- U tom smislu mi smo članom 8. Kodeksa pokušali da sugerišemo da su novinari i urednici odgovorni, ne samo za kreiranje, nego i za prenošenje već objavljenih dezinformacija - naglašava Vučetić, akcentirajući potrebu jačanja svijesti o štetnosti dezinformiranja javnosti, ali i odgovornosti u smislu provjere sadržaja prije njihovog emitiranja.

Prema raspoloživim podacima, Vijeće za štampu i online medije u BiH u 2021. zaprimilo je 1.073 žalbe, od čega se 1.036 odnosilo na sadržaje objavljene u online medijima, dok se svega 10 žalbi odnosilo na tekstove objavljene u štampanim medijima.

U poređenju sa žalbama zaprimljenim u prethodnim godinama, ovakva struktura je, kako je rečeno, pokazatelj ogromnog utjecaja i prisustva online medija u svakodnevnoj komunikaciji i neophodnosti dodatne edukacije urednika i novinara.

Predstavljanje Kodeksa za šampane i online medije u BiH realizira se uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH, a prije održavanja radionice u glavnom gradu BiH, slični skupovi su održani u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu i Tuzli.

(FENA/dg)