Tokom posljednjih nekoliko godina tržišta polovnih automobila suočila su se s problemima jer je kriza u vezi s nedostatkom poluvodiča ugrozila lanac kupovine automobila. Mnogi su proizvođači automobila vjerovali da je kriza počela jenjavati te se činilo da će 2022. godina biti godina u kojoj će se isporuke vozila vratiti na nivoe prije krize.

Međutim, ruska invazija na Ukrajinu onemogućila je takav razvoj događaja te je automobilska industrija suočena s još većom krizom koju će biti puno teže riješiti. Matas Buzelis, stručnjak za automobilsku industriju i voditelj komunikacija u kompaniji specijaliziranoj za podatke o automobilima carVertical, otkriva svoja zapažanja o trenutačnoj situaciji.

Narušeni opskrbni lanci

Buzelis, stručnjak za automobilsku industriju, ističe da uprkos tome što rusko tržište novih automobila nije najveće na svijetu, ono igra značajnu ulogu u lancu opskrbe automobilima.

Rusija izvozi vrijedne komponente za automobilsku industriju. Njemačka se, primjerice, oslanja na ruske izvore titanija, željeza i paladija. Također, s 108 miliona tona proizvedenih 2021. godine, Rusija je peti najveći svjetski proizvođač željezne rude te opskrbljuje evropske proizvođače čelika koji se sada suočavaju s višim cijenama i mogućim poteškoćama u nabavljanju tog metala drugdje.

Ruska invazija utjecala je i na automobilsku industriju u Ukrajini. Primjerice, veliki dobavljač kabelskih snopova njemačkim proizvođačima automobila poput BMW-a i Volkswagena dolazi iz Ukrajine. Nadalje, Ukrajina je treći najveći svjetski proizvođač nikla i aluminija, dvije vrlo vrijedne sirovine potrebne u proizvodnji baterija i komponenti za električna vozila.

Konačno, udio Ukrajine u svjetskoj proizvodnji neona iznosi gotovo 70 % , a taj je plin potreban za proizvodnju komponenti kao što su mikročipovi, kojih ionako već nema dovoljno.

Teže je nabaviti dobar rabljeni automobil

Već je 2021. bilo teško i skupo kupiti polovno vozilo, a kako stvari stoje, to će postati još teže 2022. godine. Dok tržište polovnih automobila nastavlja rasti, trgovci polovnim automobilima suočavaju se s nestašicom vozila.

Jedan od glavnih razloga trenutačne situacije jest kriza na tržištu novih automobila. Proizvođači počinju ograničavati proizvodnju vozila kako bi proizvodnja bila sporija, ali redovitija. Ova promjena u proizvodnji novih vozila usporava priljev automobila na tržište rabljenih automobila. Vlasnici automobila stoga odgađaju prodaju svojih vozila ili se uopće ne rješavaju svojih automobila.

„Oni koji su zainteresirani za kupnju polovnog automobila sada biraju između najograničenijih i najskupljih ponuda na tržištu polovnih vozila. Međutim, ograničena opskrba rabljenih automobila ne znači da bi se kupci trebali odreći postupaka koji ih štite od prijevara. Naprotiv! Kupci bi trebali pregledati povijest svakog polovnog vozila, budući da je izbor vrlo ograničen”, kaže Buzelis.

Kako objašnjava voditelj komunikacija kompanije carVertical, trgovci polovnim automobilima mogli bi kupovati baš sve što im je ponuđeno, a da pritom manje pažnje obraćaju na stanje u kojem se automobil nalazi. Rizik od kupnje polovnog automobila u lošem stanju može biti mnogo veći nego što je bio, recimo, prije godinu ili dvije.

Nepredvidive cijene polovnih automobila

Prošle godine cijene polovnih automobila već su dosegle najviši nivo svih vremena. Iako su se stabilizirale i čak počele padati pred kraj godine, ruska invazija na Ukrajinu stvorila je situaciju bez presedana na tržištu polovnih vozila u istočnoj Evropi.

Godinama su kupci polovnih automobila iz Ukrajine hrlili u Poljsku, Litvu, Slovačku i Mađarsku. Dok su noviji automobili bili u većoj potražnji među stanovnicima tih zemalja, Ukrajinci su kupovali mnoge automobile stare više od deset godina, posebno one s dizelskim motorima koji imaju nižu potrošnju goriva, ali više zagađuju okoliš.

S druge strane, smanjen broj kupaca promijenit će tržište polovnih vozila u susjednim zemljama Ukrajine. Cijene starijih automobila vjerojatno će pasti jer trgovci nastoje ublažiti svoje gubitke kako bi se prilagodili trenutnoj situaciji.

Utjecaj cijena goriva

Cijene goriva premašile su kritičnu granicu od 2 € po litri u mnogim evropskim zemljama, što je ponukalo vozače da razmisle o promjeni dnevnih navika.

„Zbog rasta cijena goriva neki će vozači manje putovati. Ljudi bi mogli smanjiti godišnju kilometražu svog vozila odabirom javnog prijevoza ili drugih dostupnih prijevoznih sredstava. Manje kilometara značilo bi manje nesreća, što bi dovelo do uštede u tekućim troškovima”, kaže stručnjak kompanije carVertical.

Time bi se smanjio broj vozila na cestama, ali bi se povećala i zainteresiranost za vozila s nižom potrošnjom goriva.

To znači da bi vozila s dizelskim motorima mogla postati zanimljiva vozačima zbog nenadmašno niske potrošnje goriva na autocesti. Međutim, taj će trend biti prisutan samo u zemljama u kojima nema oporezivanja vozila s višim nivoima emisija CO2.

Povećane cijene goriva potaknut će ljude da ulažu u polovna električna vozila. Unatoč rastu cijena energije, ukupni troškovi vlasništva električnih automobila i dalje su niži, a mogu biti i još niži ako se solarna energija koristi za punjenje. Napajanje solarnom energijom može uštedjeti 600 – 800 eura godišnje.

(Biznisinfo.ba, DEPO PORTAL/md)