U Europi i SAD-u je otkrivena kombinacija delte i omikrona. Je li ta hibridna mutacija opasnija od postojećih? Za sada je otkriven relativno mali broj slučajeva.
Kad je početkom siječnja jedan znanstvenik s Cipra prvi put govorio o kombinaciji delte i omikrona, u svijetu je zavladalo veliko uzbuđenje, ali se ubrzo stišalo: Greška! Radilo se kontaminaciji u laboratoriju.
Dva mjeseca kasnije u Europi i u SAD-u su ipak otkrivene infekcije s kombinacijom delte i omikrona. Za sada se ne radi o puno slučajeva, ali hibridna forma „deltakron” podsjeća da pandemija ni izbliza nije gotova – iako su neke zemlje u međuvremenu u velikoj mjeri ukinule restrikcije.
Potvrda hibridne varijante
„Sada je prilično jasno da se doista radi o varijanti deltakron”, potvrdio je Luka Čičin-Šain, šef odjela za virusnu imunologiju u Centru za istraživanje infekcija Helmholz.
I Svjetska zdravstvena organizacija je bila spremna na pojavu nove hibridne varijante. „Poznata nam je i ova varijanta. To je kombinacija delte AY.4 i omikrona BA.1″, rekla je Maria van Kerkove, stručnjakinja zadužena za koronu u WHO-u. Dodala je da je to bilo očekivanao u uvjetima u kojima dvije varijante koronavirusa (delta i omikron) pojačano cirkuliraju svijetom.
Je li deltakron opasniji?
Delta je, doduše, bila varijanta koja je kod mnogih ljudi prouzročila teži oblik bolesti, a omikron je još zarazna verzija. Ali to nužno ne znači da je njihova kombinacija – opasnija.
Analiza koju je na genomskim sekvencama proveo francuski Institut Pasteur pokazuje da deltakron doista sadrži karakteristične mutacije dvije linije, objavila je genetska baza podataka Gisaid, prenosi Deutsche Welle.
Od varijante omikron BA.1 ona je preuzela gotovo čitavi spike protein i kombinirala ga s dijelovima varijante AY.4.
Postoji zabrinutost da bi se sada mogla proširiti upravo ta zaraznija hibridna varijanta, pogotovo u onim zemljama u kojima su restrikcije ublažene. Pandemija bi se tako mogla produžiti i mogla bi, zahvaljujući udjelu delta-infekcija, ponovno početi izazivati veći broj težih oboljenja od covida.
Nema razloga za paniku!
No, većina stručnjaka relativno opušteno reagira na deltakron. Za sada su registrirani samo pojedinačni slučajevi u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji i u SAD-u. To upućuje na zaključak da nova hibridna varijanta možda ipak nije tako opasna.
„Da je to varijanta koja se puno brže širi i izazva teška oboljenja, onda bi u međuvremenu imali puno više slučajeva”, pojašnjava imunolog Čičin-Šain.
Sličnog je mišljenja i Etienne Simon-Loriere iz Instituta Pasteur, koji kaže da je nova hibridna varijanta još uvijek ekstremno rijetka i da ne pokazuje znakove eksponencijalnog širenja. U prijevodu: nova varijanta se ne širi zabrinjavajućim tempom. I američki medicinar Pierre Kory na Twitteru je poručio da nema razloga za veću zabrinutost.
Kako je nastao deltakron?
Činjenica da stručnjaci tako opušteno reagiraju na pojavu deltakrona može se opravdati i time da su se slične varijante – rekombinanti Sars-CoV-2 – već pojavile u više navrata.
„To se događa kada se nalazimo u prijelaznoj fazi između jedne dominantne varijante prema nekoj drugoj, to je inače samo jedan znanstveni kuriozitet, ništa više od toga”, objašnjava znanstvenik Jeffrey Barrett.
Takvi hibridi, takozvani rekombinanti, nastaju kad se ljudi istovremeno zaraze dvjema varijantama koronavirusa. To se, doduše, događa poprilično rijetko, ali krajem prošle i početkom ove godine omikron je „svrgnuo” deltu s trona dominantne varijante. Moguće je da su se osobe koje su istovremeno bile u kontaktu s obje varijante – zarazile i deltom i omikronom.
Štiti li cjepivo od deltakrona?
Cjepiva ne mogu spriječiti infekciju koronavirusom, to dokazuju i dosta visoke brojke novih slučajeva posljednjih tjedana. Razlog za to je i činjenica da varijanta omikron može „zaobići” imunološku zaštitu. Ni preležani covid također ne štiti od nove infekcije.
Ali cjepiva barem štite od težih oblika bolesti.
(DEPO PORTAL/dg)