Vojna agresija Rusije na Ukrajinu dovela je do nove geopolitičke realnosti u Evropi. Pritom je Evropska unija bila prinuđena da na vanrednu situaciju odgovori nizom vanrednih mjera, uključujući i to da, prvi put u svojoj istoriji, vojno pomogne napadnutoj strani u ratnom sukobu. Upravo u tom trenutku, u Brisel su stigli zahtjevi Ukrajine, Moldavije i Gruzije za prijem u članstvo.
I predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je čelnicima EU uputio službeni zahtjev za razmatranje dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH. Na opšte iznenađenje danas je i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, komentarišući sastanak sa njemačkom šeficom diplomatije Analenom Berbok, izjavio da je postavio pitanje da li se zbog situacije u Ukrajini može dobiti kandidatski status BiH u EU. "Rekao sam da nemamo secesionističke planove", rekao je Dodik, naglasivši kako je cilj "da se uz posredovanje Njemačke pokaže šta se može uraditi" .
Upravo u tom trenutku, u Brisel su stigli zahtjevi Ukrajine, Moldavije i Gruzije za prijem u članstvo. I predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je prije nekoliko dana čelnicima EU uputio službeni zahtjev za razmatranje dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH. Na opšte iznenađenje danas (10.3.22.) je i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, komentarišući sastanak sa njemačkom šeficom diplomatije Analenom Berbok, izjavio da je postavio pitanje da li se zbog situacije u Ukrajini može dobiti kandidatski status za BiH u EU, naglasivši kako je cilj "da se uz posredovanje Njemačke pokaže šta se može uraditi". Dodao je i kako je njemačkoj ministrici rekao: "Nemamo secesionističke planove u BiH".
Zemlje-članice već su naložile Evropskoj komisiji da izradi „mišljenja" o pristiglim kandidaturama, a u Briselu kažu da od lidera EU, koji se danas (10.3.) sastaju u Parizu, očekuju dodatna uputstva o tome kako bi taj proces trebalo da izgleda za zemlje Istočnog partnerstva.
„Lideri EU bi mogli Ukrajini da ponude različite oblike partnerstva, uključujući i perspektivu članstva, ali ne i brži kolosjek ili momentalni prijem", navodi se u Briselu pred sastanak u Versaju.
Perspektiva za Ukrajinu, ali ne i ubrzan proces
Iz Evropske unije ovih dana stižu jednoglasne poruke razumijevanja i podrške za EU-aspiracije naroda Ukrajine, Gruzije i Moldavije, ali primijetne su i izvjesne razlike u stavovima kada je riječ samom o procesu proširenja.
„Ukrajina pripada Evropskoj uniji, a blok želi da se ta zemlja pridruži", odlučna je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Predsjednik Evropskog saveta, Šarl Mišel, uz više opreza ocjenjuje da EU sa Kijevom već ima snažan sporazum o pridruživanju koji bi „mogao da se pojača". Iako kaže da Ukrajina ima jasnu evropsku perspektivu, šef diplomatije EU, Žozep Borel, oenjuje da samo „članstvo trenutno nije na agendi“. „Članstvo je nešto što bi trebalo da dođe u narednim godinama, a mi tražimo odgovor za naredne sate", poručuje Borel.
U Briselu ukazuju na to da odluke o proširenju nisu samo stvar geopolitike ili solidarnosti sa Ukrajinom, već i osjetljivo pitanje unutrašnjeg uređenja EU o čemu članice imaju različite stavove.
Uticaj rata u Ukrajini na evrointegracije
Nova politička debata unutar EU o proširenju odvija se u svjetlu rata u Ukrajini i upozorenja o mogućem „prelivanju" podrivajućeg uticaja Rusije na susjede Ukrajine i Zapadni Balkan. Tu su i pozivi zvaničnika EU da se strateškim investiranjem u očuvanje mira odnosno smanjenjem ruskog uticaja u neposrednom susjedstvu očuva stabilnost čitave Evrope. I sami lideri zemalja Zapadnog Balkana, kao i Ukrajine, Gruzije i Moldavije, poručuju da je put ka članstvu u EU put ka stabilnosti, pomirenju i prosperitetu.
U Centru za evropske političke studije (CEPS) iz Brisela ipak ocjenjuju da će EU za sada „vjerovatno igrati na dobijanju vremena“ kroz proces izrade mišljenja Evropske komisije kako bi sačekala da vidi razvoj situacije u Ukrajini. Mogući scenariji, prema mišljenju Majkla Emersona, analitičara CEPS-a, kreću se od nastavka ratnih sukoba, preko primirja, podjele Ukrajine i povlačenja ruskih snaga, pa do poraza Rusije ili, „najmanje vjerovatno", predaje Ukrajine i uspostavljanja marionetskog režima u Kijevu.
„Rat će pojačati pritiske da se unaprijedi proces pridruživanja Balkana i da te ideje učini relevantnim za Ukrajinu, Moldaviju i Gruzija, kao i za šest država Zapadnog Balkana. Može doći do de fakto spajanja zapadnobalkanskih i istočnoevropskih procesa, pod pretpostavkom da Ukrajina opstane", kaže Emerson.
On podsjeća i na otvoreno pismo kojim su 11 članica EU već podržale momentalnu perspektivu pristupanja Ukrajine, kao i na poziv CEPS liderima institucija EU da Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju „u potpunosti integrišu u postojeće procedure proširenja" koje bi trebalo da budu „modifikovane i nadograđene i u interesu Zapadnog Balkana".
Kriterijumi ostaju
U Briselu kažu i da su svjesni da će zemlje-članice, zagovornice pridruživanja Zapadnog Balkana, svakako „iskoristiti novonastalu situaciju“ i tražiti brže pristupanje zapadnobalkanske šestorke.
„To može da donese novi zamah prijemu Zapadnog Balkana, ali zemlje-članice koje insistiraju na ispunjavanju kriterijuma za ulazak u EU nastaviće to da čine, bez obzira na novu geopolitičku realnost", zaključuje se u Briselu.
Premijeri Slovenije Janez Janša i Poljske Mateuš Moravjecki, pozvali su lidere EU da izrade plan po kojem bi Ukrajina, Gruzija i Moldavija, ali zemlje Zapadnog Balkana, do 2030. godine ušle u Evropsku uniju.
U Evropskoj komisiji, koja ima izvršnu ulogu u procesu proširenja, odgovaraju da se za sada ništa ne mijenja u dosadašnjem pristupu Unije, ali i napominju da politička volja zemalja-članica može da promijeni put ka članstvu u EU – da ga ubrza, ali i uspori.
(Dw.com, DEPO PORTAL/md)