Agresija Rusije na Ukrajinu dovela je do poremećaja cijena na globalnom tržištu. Sve to se odražava i na bh. ekonomiju, koja od početka 2022. godine bilježi rast troškova života kroz veće cijene hrane, goriva i plina.
O borbi sa globalnim kretanjima, inspekcijskom nadzoru nezakonitih marži, energetskoj nezavisnosti FBiH i stimulativnim mjerama Vlade FBiH govorilo se u Hayatovoj emisiji Sedam plus.
Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, bio je gost emisije.
Govoreći o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, Novalić je kazao da su već preduzete konkretne mjere.
- Mi smo u prilici samo da saniramo ekonomske posljedice agresije Rusije na Ukrajinu. Zbog toga ćemo preventivno djelovati kako bismo sačuvali naše građane. Jučer smo intervenisali u sektoru bankarstva kroz preuzimanje Sberbanke, čime smo zaštitili štediše i klijente. Građanima poručujemo da mogu biti sigurni. Potom smo reagovali na energetskom tržištu. Plin se može zamijeniti strujom. 2009. godine smo imali prekid dotoka ruskog plina. Tada se pokazalo da se sa proizvodnjom dodatne električne energije može nadomjestiti nedostatak plina, i to pokretanjem blokova četiri i pet u Termoelektrani Kakanj. Kada je u pitanju gorivo, odnosno nafta, tu ne možemo mnogo učiniti, dok se u pogledu povećanja cijena osnovnih prehrambenih namirnica može utjecati kroz ograničavanje marže i putem robnih rezervi. Plan je da revitaliziramo skladišta robnih rezervi u Bihaću, Tuzli i drugim gradovima kako bismo spremno dočekali eventualne krize sa desetinama tona robnih rezervi – kazao je Novalić.
Dodaje da BiH neće ostati bez plina.
- Neće doći do obustave plina. U svakodnevnom smo kontaktu sa Gazpromom. Sigurno je da će cijena plina od 1. aprila biti veća na svjetskom tržištu, ali je dobra informacija što će poskupljenje doći na kraju grijne sezone. Kod ljudi je proradila emocija straha koja u nama živi još od rata. Ona je sasvim razumljiva, ali mi pozivamo građane na racionalnu potrošnja i apelujemo da to nije potrebno. Takvim pristupom možemo samo dovesti sebe u nepovoljan položaj kroz nestašicu brašna i ostalih proizvoda. Mi imamo sasvim stabilne robne rezerve koje mogu snabdjeti tržište. Identična situacija se desila početkom pandemije koronavirusa. Dobar dio brašna je kasnije propao. Stoga uvjeravamo građane da imamo dovoljno potencijala da ih štitimo od neželjenih posljedica – kazao je Novalić.
Borba protiv ekstraprofita i dizanja cijena prehrambenih proizvoda provodit će se kroz inspekcijski nadzor.
- Protiv poskupljenja hrane se mnogo teže boriti. BiH je otvorena ekonomija koja zavisi od uvoza hrane. Cijene prehrambenih proizvoda rastu na svjetskom tržištu, što zbog nedostatka žitarica, što zbog ukrajinskog rata. Mi smo regulirali ograničene marže na 17 grupa prehambenih artikala, što obuhvata oko 540 proizvoda – pojasnio je Novalić.
Kako kaže, rast BDP-a će osjetiti sve kategorije društva, a posebno penzioneri, borci i porodilje.
- Budući da smo imali izrazit rast ekonomije, to se odrazilo na sve sfere društva. Penzije i plate usklađujemo sa rastom BDP-a. Planirano je redovno i vanredno godišnje usklađivanje penzija, tako da će tokom godine doći do njihovog rasta. Zbog toga ćemo istu formulu primijeniti na boračku populaciju. Povećat će se osnovica za dobitnike ratnih prizanja za 14 posto i pet posto invalidnine. U tom smislu smo obezbijedili dodatnih 20 miliona KM u Budžetu FBiH. Identično ćemo uraditi za policijske službenike i državne namještenike i službenike. Njih ćemo odvojiti od političara, jer ih se poistovjećuje sa nosiocima mandata – navodi Novalić.
Smatra da je broj bh. državljana koji su otišli iz BiH daleko manji nego se to prikazuje.
- Ljudi odlaze ne samo zbog ekonomskih prilika. Imamo nedostatak radnika na tržištu. Sada se vrši pritisak da omogućimo uvoz radne snage. Osnovni razlog odlaska jeste opća sigurnost. Međutim, podaci o broju onih koji su napustili zemlju nisu onakvi kako se prikazuje, budući da se zanemaruje broj onih koji su se vratili. Recimo, 2019. godine BiH je napustilo oko 50.000 stanovnika, dok se iste godine vratilo preko 30.000 njih. Uporedo s tim, došlo je do rasta potrošnje goriva i naftnih derivate na bh. tržištu, što znači da ipak broj stanovnika nije drastično manji kako se prikazuje. Dakle, ekonomski pokazatelji jasno demantuju takve podatke – pojasnio je Novalić.
Problem negativnog poslovanja rudnika u sastavu Koncerna Elektroprivrede BiH Novalić vidi kao posljedicu višedecenijskoj zanemarivanja njihovog rada.
- Nerentabilnost rudnika je povučena iz prošlosti i ranijeg sistema, odnosno zbog nesređivanja stanja u njihovom poslovanju. Mi moramo osigurati energetsku nezavisnost FBiH. Pitanje rudnika ćemo riješiti restrukturiranjem vlastitim sredstvima Vlade FBiH, Elektroprivrede BiH i rudnika, ali se ne smijemo osloniti na uvoz energenata, a naročito ne uglja. Iako se zagovara uvođenje ekoloških standarda u oblasti energetike, ne smijemo dopustiti da ostanemo bez električne energije iz naših izvora – ističe Novalić.
Na pitanje kako uskladiti porodiljske naknade u FBiH nakon odluke da se u Kantonu Sarajevo poveća iznos na 1.000 KM, Novalić odgovara da je time bačena rukavica u lice drugim, ekonomski slabijim kantonima koji to ne mogu podnijeti.
- Pitanje regulisanja porodiljskih naknada zakonski je u nadležnosti kantona. Mjera povećanja naknada porodiljama na 1.000 KM u Kantonu Sarajevu je populistički potez, jer istu takvu mjeru ne može uvesti, recimo, Unsko-sanski kanton. Dakle, time se bespotrebno stvara razdor među kantonima. Ako misle da će sa 1.000 KM kupiti glasove jednog mladog bračnog para koji je zasnovao porodicu, varaju se. Vlada FBiH je danas usvojila pronatalitetne mjere koje podrazumijevaju povećanje dječijeg doplatka za 90.000 djece korisnika. Iznosit će 100 KM po djetetu sve do punoljetstva, a ne samo godinu dana. Dakle, do 18. godine života. Vlada je također preuzela obavezu da obezbijedit do tri besplatna pokušaja umjetne oplodnje. To su konkretni doprinosi pronatalitetnoj politici – zaključio je Novalić.
(Hayat.ba, DEPO PORTAL/md)