Supersila na testu širom svijeta

Analiza CNN-a: Kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo - ovo je zbunjujuće vrijeme za Amerikance

Front 26.01.22, 13:24h

Analiza CNN-a: Kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo - ovo je zbunjujuće vrijeme za Amerikance
Ovo je vrijeme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske izvan granica SAD-a, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i ponašaju se kao da su saveznici. Era Amerike kao supersile je na testu širom svijeta, navodi CNN

 

 

Američki CNN je objavio zanimljivu analizu pod naslovom "Kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo", u kojoj navodi da je ovo zbunjujuće vrijeme za Amerikance, osobito u percepciji vlastite zemlje kao supersile.

 

S jedne strane vladajući objašnjavaju zbog čega je došlo vrijeme za povlačenje iz Afganistana, a s druge uvjeravaju kako je vrijeme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Rusija nagomilala više od 100.000 vojnika.

 

Ovo je vrijeme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske izvan granica SAD-a, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i ponašaju se kao da su saveznici. Era Amerike kao supersile je na testu širom svijeta, navodi CNN.

 

Istočna Evropa

 

Trideset godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika. Vladimira Putina naročito smeta post-sovjetsko širenje NATO-a. Bidenova administracija stavila je 8.500 američkih vojnika u stanje povišene pripravnosti kako bi odvratila Rusiju i uvjerila ostale članice NATO-a u odlučnost Amerike.

 

Zapadna Evropa

 

Američkom utjecaju treba podrška. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupila prijetnju Rusije, koja je glavni opskrbljivač Njemačke prirodnim plinom.

 

Azija

 

Kina testira autonomiju Tajvana, otoka kojeg već neko vrijeme prisvaja šaljući svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD s Japanom premjestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vježbe.

 

Bliski istok

 

Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema zrakoplovnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

 

Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trumpa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao ubrzati svoj put prema nuklearnom oružju.

 

Uloga Amerike

 

Sve navedene situacije nisu od jučer, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugeriraju da protivnici SAD-a osjećaju američku slabost i vide prostor za napredak.

 

"Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu u trenutku kad u inostranstvu postoji općeraširena percepcija da Washington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovici 20. stoljeća", piše CNN-ov analitičar Stephen Collinson.

 

"Uprkos uvjeravanjima Joea Bidena da se 'Amerika vratila', haotično povlačenje iz Afganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u zadnjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli kalkulirati s tezom da bi Washington iz političkog razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza", dodaje Collinson.

 

Faktor zvan Putin

 

Ruski predsjednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja - od Ukrajine preko Sirije do Azije.

 

No niko sa sigurnošću ne zna što tačno Putin želi. No Fiona Hill, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Bijelu kuću, za New York Times piše kako zna tačno što Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: "Putin želi deložirati Sjedinjene Države iz Evrope".

 

Jill Dougherty, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, slaže se u tome. "Rusija želi ponovo odigrati završetak Hladnog rata". U tome Putinu pomažu ruski državni mediji koji formiraju stavove ruske javnosti.

 

Putin osjeća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin "vjeruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju u inostranstvu".  

 

Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno odgovoriti, jer će taj odgovor odjeknuti svijetom. Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi zaprijetiti "cijelom sustavu Ujedinjenih naroda i ugroziti argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svjetskog rata - nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razini".

 

Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije

 

Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope. Kako za CNN Business piše Ivana Kottasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je plinovod Sjeverni tok 2 koji u Njemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

 

Za razliku od ostalih zapadnih demokracija, Njemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvijek se nećka o uključivanju Sjevernog toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

 

"S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podjele, Sjeverni tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Europske unije i NATO-a", piše Kristine Berzina iz američkog think tanka German Marshall Fund.

 

 

(Index.hr, DEPO PORTAL/md)

 

 

BLIN
KOMENTARI