Određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor u BiH koja se sada nalazi u začaranom krugu. Za ovakvo stanje krivi su politički lideri koji koriste ovo stanje za ostvarivanje vlastitih ciljeva, dok Mađarska daje podršku "korumpiranom lideru Miloradu Dodiku koji zloupotrebljava moć u RS". Ovo su neki od zaključaka rasprave koja je održana u Komitetu za vanjske poslove Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.

Baronesa Arminka Helić upozorila je kako “određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor” te da se na isti način “nastoji ostvariti nezavisnost od BiH, odnosno dodatni konfederalni sporazum sa Srbijom”. Istakla je kako smatra da su “domaći političari pokretači krize u BiH”.

Autokratska vladavina

Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu, kazala je kako “nestabilnost u BiH dolazi od političkih lidera, a ne građana, koji imaju svoj politički cilj”.

- Navest ću samo mišljenje iz 2019. godine kada su građani trebali reći šta je najveća prijetnja. Njih 32 posto kazalo je da je to organizovani kriminal, a tek 17 posto etnički sukobi. Politički lideri donose odluke da jačaju etničke podjele i donose te odluke prethodnih 15 godina. Cilj je da se BiH održi disfunkcionalnom i da to bude okruženje bez posljedica. Dodik želi djelovati unutar RS i BiH bez ikakvih posljedica po autokratsku vladavinu, a da ne govorim o blokada institucija, kazala je Ruge.

- Provodi se politički cilj da se grupe drže odvojeno, dodala je.

Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut, istakao je kako se BiH nalazi u začaranom krugu zbog korupcije koja se koristi da ometa razvoj. Naglasio je kako je potrebno proširiti sankcije.

- Korumpirani politički lideri zloupotrebljavaju etničke priče za svoja koruptivna djelovanja. Neki su bili malo direktniji u svom pristupu, a Dodik je najodgovorniji za ovu situaciju. Doveo je do novog nivoa nestabilnosti zemlje. On je blokirao rad u Parlamentu. Blokada se nastavlja dok se čekaju novi izbori u oktobru. Mnogi su to uvidjeli kao problem i sada molim da se posvete nama. Pogledajte sankcije SAD. One se trebaju sada odnositi i na druge aktere, ali i da veći broj zemalja nametne sankcije. To bi trebale učini Velika Britanija i EU. Dejtonski sporazum je zaista omogućio ovakav sistem da država bude nefunkcionalna i na kraju da se obeshrabre građani, da se ne govori o politikama vladavine prava i ekonomiji. Da bi se ovi procesi zaustavili potrebno je iskoristiti prilike koje imamo od presuda Evropskog suda, a na osnovu kojih se neće jačati etnoteritorijalni principi, naveo ja Arnaut.

Govoreći u uplitanjima “stranih elemenata”, baronesa Helić je kazala kako je BiH pod pritiskom regiona i da se upliću susjedne zemlje.

Moć u EU

- U proteklih 10 godina BiH je postala interesantna tema za zemlje poput Kine, a naročito Rusije. Godine 2014. ministar Lavrov je bio u posjeti regionu, Srbiji ponajviše, sedam puta. I predsjednik Putin i premijer su imali još tri posjete Srbiji, a BiH je postala tema od interesa jer se lako može držati u ovoj zoni sumraka i nestabilnosti. Ali, sve to može i dalje da se pogorša, može se lako igrati s ovom zemljom. Interes kojeg pokazuju dvije zemlje u regionu, naročito Srbija, doveo je do većeg nivoa (ne)sigurnosti u Banjaluci i manjem entitetu RS jer oni podržavaju secesiju kao političko sredstvo. Kada govorimo o širem regionu, imamo Rusiju koja daje sredstva da prijeti BiH, koja ometa proces euroatlantskih integracija, a ambasadori Rusije smatra da približavanje BiH NATO-u može biti prijetnja. Ono što je iznenađenje, to je sad Mađarska koja je postala partner u ovoj destabilizaciji BiH jer podržavaju secesioniste isto kao Slovenija i neki dijelovi Hrvatske, kazala je Helić.

Podsjetila je kako je BiH 2006. godine bila “dijete razvoja nakon sukoba”, a da sada imamo nestabilno okruženje.

Roge je navela kako Mađarska, Hrvatska i Rusija koriste svoje moći u EU, odnosno Vijeću sigurnosti s ciljem blokiranja određenih procesa u BiH. Upozorila je da bi to mogle učiniti ako bi se odlučili za nametanje sankcija koje su već dva puta nametnute Dodiku.

- Mađarska je zaista pokazala da želi biti partner sličnim liderima na Zapadnom Balkanu. Prvo su pružili azil bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Gruevskom koji je htio izbjeći suđenje. Ista solidarnost pokazana je prema Miloradu Dodiku. To je korumpirani lider koji zloupotrebljava moć u RS. Orban je, kada je bio u posjeti, nakon što je NSRS usvojila zaključke o prenosu nadležnosti i napravila protustavne korake, otvoreno podržao Dodika i obećao ekonomska ulaganja. Javno je rekao da će Mađarska blokirati bilo kakav napor sankcioniranja Dodika na nivou EU. Komesar Varhelyi je razvodnio tu priču u EU, kazala je Roge.

Istakla je kako “Hrvatska nije objektivni posmatrač niti nepristrani posrednik, kako se vrlo često voli predstavljati”.

Ona je podcrtala da i Srbija i Hrvatska koriste taktiku u kojoj gdje zvanično podržavaju suverenitet Bosne, ali u stvarnosti podržavaju svoju lokalnu politiku za nacionalne sektore “koji nastoje dalje fragmentirati Bosnu i etnicizirati sistem donošenja odluka.”

- Mislim da je to kod Hrvatske najvidljivije po pitanju izborne reforme i nastojanja da progura prijedlog sestrinske stranke HDZ u BiH, rekla je ona.

Arnaut je upozorio kako su “aktivnosti Rusije u porastu”.

Uticaj Rusije

- Cilj Rusije je svakako spriječiti daljne integracije u NATO i EU ili preokrenuti takve procese tamo gdje se već odvijaju, poput Makedonije i Crne Gore, izjavio je on.

Ocjenio je da, iako je uticaj Rusije “najzloćudniji”, pažnju treba obratiti i na druge zemlje koje ne propagiraju unapređenje vladavine prava i zapadnih vrijednosti.

- Zabrinut sam zbog sve većih napora Kine u pravcu širenja svog ekonomskog uticaja u bosanskom sektoru energetike, telekomunikacija i infrastrukture. Zapad bi trebao ulagati u one političke snage u BiH koje nisu spremne da kontrolu nad ovakvim strateškim resursima, strateškim oblastima ostave kompanijama iz zemalja koje ne dijele zapadne vrijednosti, kao i one koje su posvećene implementaciji evropskih standarda u pogledu sigurnosti, okoliša, zaštita rada i slično, podcrtao je.

Također je rekao da treba uzeti u obzir i uticaj regionalnih aktera, posebno Srbije i Hrvatske.

- Njihova spremnost da rade sa Rusijom, posebno u slučaju Hrvatske koja je članica EU i NATO-a, na održavanju i jačanju etnoteritorijalnih aranžmana u Bosni je zaista nesavjesna,” rekao je, te dodao da prijedlozi zvaničnika Srbije i Hrvatske da zajedno sa predsjednikom Turske budu posrednici između etničkih grupa u BiH “ne služe samo dodatnom slabljenju institucija BiH, već su i pokušaj da se Bošnjacima nametne odnos sa Turskom koji ne postoji.

Roge je dodala kako treba pojačati prisustvo NATO i EUFOR snaga u BiH, ali dobro utvrditi šta trebaju da rade i kako.

- Moramo imati različite scenarije. Jedan od njih je scenario gdje Dodik možda odluči da policijske agencije BiH više nisu dobrodošle na teritorij RS. On potkopava mehanizme djelovanja institucija BiH. Kada je visoki predstavnik bio Paddy Ashdown, imao je na raspolaganju 32.000 vojnika i to je bio period najbolje saradnje. Ali moramo znati tačno šta trebaju raditi, rekla je Roge.

Arnaut je potvrdio kako je potrebno pojačati NATO snage u BiH navodeći da bi jedna od lokacija za to trebalo biti Brčko distrikt zbog položaja.

- Nema nikakvih smetnji za povećanje NATO snage jer je sjedište NATO-a u Sarajevu u skladu s odlukama Vijeća sigurnosti, ali zapadne zemlje moraju biti jedinstvene. Mandat EUFOR-a je produžen na 20 mjeseci i Rusija nije bila sretna zbog tog produžetka. Ali nije to snaga koja može odvratiti nekoga od nečega. U slučaju ruskog veta na nastavak misije ALTHEA moramo biti spremni, kazao je Arnaut.

Roge kaže kako oni ,koji su potencijalni predmet sankcija, ulažu napore da mobilišu saradnike poput Hrvatske i Mađarske kako bi se blokirale.

Proširenje sukoba

- Da nisu bile djelotvorne, Dodik ne bi trošio politički kapital da pozove svoje saveznike da to blokiraju u Bruxellesu i ne bi lobirao u Washingtonu kao što to radi prethodnih godina. Sankcije, ako su dobro koordinisane, oslabit će političke aktere koji ugrožavaju državu, hrane nasilje i podjele. UK i saveznici moraju bliže pratiti ne samo sankcije, o čemu se razmišlja, već da se pažljivo prati kako ove političke stranke kontrolišu državna preduzeća i zapošljavanje. Strateške sankcije moraju biti usmjerene na političare, ali i na strateška državna preduzeća i njihova preduzeća kćerke jer na taj način neće imati sredstva. Izuzetno je važno baviti se obrazovanjem i medijima jer političari svoje poruke upravo guraju kroz ove sektore.  Dvadeset i pet godina nakon Dejtona, veliki broj generacije je prošao kroz ovaj obrazovni sistem. Djeca vide entitet RS kao strani teritorij. Imam prijatelje u Banjaluci, djeca kažu "išli smo u inostranstvo", a bili su u Tuzli. Na tome se mora raditi, kazala je Roge.

Helić je upozorila kako ovo više “nije pitanje stabilnosti već sigurnosno pitanje”.

- Ne smijemo zaboraviti da korumpirani lideri drže građane kao taoce. Sve dok možete reći "štiti ću vas od nekoga inače će uraditi ono/ovo", imate moć. Ako im se ukine ta opcija i nametnu sankcije, onda se mogu dovesti mladi nekorumpirani lideri, kazala je Helić.

Aranut je na kraju upozorio kako bi se, eventualna nestabilnost u BiH i sukobi, mogli preliti na cijeli region, čemu smo svi bili svjedoci 1990-ih godina, te da je zbog toga potrebno djelovati.

(N1, DEPO PORTAL/md)