Michael Bociurkiw, vanjskopolitički analitičar i glasnogovornik Organizacije za evropski sigurnost i saradnju, najveće međunarodne organizacije fokusirane na sigurnost, napisao je analizu za CNN.

Analiza se odnosi na trenutnu situaciju u Ukrajini. Prenosimo je u cjelosti:

- Kako se 2022. bliži, Zapad pokušava predvidjeti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj tabli – i priprema “agresivni paket” sankcija, ako odluči da još jednom otme dio zemlje u Ukrajini.

Tenzije su sada najveće od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinski region Donbasa. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost.

Ali hajde da se suočimo sa tim. Putin bi mogao manje da brine o prijetnjama Zapada, sjedeći u zavidnoj poziciji iz koje može postići pogodak.

Evropa je zahvaćena energetskom krizom sa niskim rezervama. A s obzirom na to da Rusija isporučuje oko 40% uvoza gasa u Evropsku uniju, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim pokretanjem nestanka struje širom kontinenta.

Putinova završna igra je SSSR 2.0, koji dolazi skoro 30 godina do dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi dolaze u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije Ukrajine, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Evropi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača s EU i zabrinutosti zbog poremećene vanjske politike američkog predsjednika Joea Bidena.

Ako sumnjate u Putinove planove da vrati sat, samo pročitajte njegov esej od 5.000 (i više) riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije sa majkom Rusijom.

Ili njegove drske zahtjeve u petak za veto na to ko će se pridružiti NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila alijansi nakon 1997.
 

Bez ispaljenog metka, Putin je uspio da pošalje Zapad u kolektivnu paniku – ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu da umire ostarjelog autokratu.

U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. septembra i 5. decembra, prema zapadnim obavještajnim izvorima koje citira CNN, Putin je skupljao desetine hiljada vojnika i teškog naoružanja na udaljenosti od 50 milja od ukrajinskih granica. Izvještaji američkih obavještajnih službi sugeriraju nagomilavanje do 175.000 vojnika, što je dovoljno za izvođenje brzog i trenutnog upada.

Još jedno otimanje zemlje bio bi dodatak na teritoriju ‘zaplijenjenu’ 2014. godine kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala borce koje podržava Rusija u jako industrijalizirani istočni Donbas u Ukrajini.

Sa toliko ‘mišića’, Putin bi mogao pucati na kopneni most između same Rusije i Krima – potez koji bi mogao biti osmišljen djelimično da oslobodi vodne resurse koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada imao do 85 % potreba za vodom na poluostrvu.

Akcije Kremlja nisu ograničene samo na Ukrajinu. Rusija je bila uključena u hibridni rat sa Zapadom, uključujući sajber hakiranje jednog od najvećih američkih cjevovoda, širenje dezinformacija o vakcinama protiv koronavirusa, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom tlu.

Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom uspostavljanjem vojnog saveza sa čovjekom koji se često naziva “posljednjim diktatorom Evrope”, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren podrškom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, ‘srušio’ avion Ryanaira u kojem je bio njegov politički protivnik u njemu i poslao migrante prema granici sa susjedima EU.

Ipak, tek u četvrtak, evropski lideri su odgovarali na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući da ga gurnu za pregovarački sto. Ovo bi mogao biti znak da se blok plaši da bi Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem proizvodnje plina, čak i ako potpišu dalje oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije.
 

Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao mi je da je zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije efektivno potpomognute unosnim ugovorima odbrambenih snaga i obavještajnih subjekata.

Rusija je vjerovatno vidjela utjecaj oštrih zapadnih sankcija iz 2018. na Iran i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog SWIFT sistema plaćanja.

Možda ne slučajno, Rusija i Kina su ove sedmice obećale da će zajednički raditi na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom finansijskom sistemu i ograničila transakcije u američkoj valuti.

Kod kuće, Putin raznosi moć države kroz strah i koheziju – uglavnom zabranom grupa civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strane ambasade.

Koji su alati ostali u diplomatskoj kutiji Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ostaju: zabrana putovanja Rusima, blokiranje tih višemilionskih ugovora o nekretninama koji su London i Majami pretvorili u igrališta za bogate Ruse – čak i naređivanje trenutnog protjerivanja ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim direktnog vojnog sukoba.

Jasno je da video razgovori sa Bidenom i prijetnje evropskih lidera o “ozbiljnim posljedicama” neće odvratiti Putina. S obzirom da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad treba da razjasni bol koji čeka Putina ako odluči da učini svoj sljedeći korak.

Pojava nedostatka odlučnosti, bilo u diplomatiji, na bojnom polju ili na šahovskoj tabli, nikada nije dobitna strategija.

(Raport.ba, DEPO PORTAL/md)