Kandidatkinja za poziciju nastavnika/ce bosanskog jezika i književnosti, hrvatskog jezika i književnosti, srpskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi Vrhbosna u Sarajevu Amela Osmanović-Grbo, nakon razgovora sa tročlanom komisijom, od maksimalnih osam dobila je nula bodova kao ocjenu radnih i stručnih sposobnosti.

Za portal skolegijum.ba ispričala je svoje šokantno iskustvo, te kako

- Kada sam ušla, bila su prisutna samo dva člana komisije, predsjednica i jedan član. Pozdravila sam se s njima. Prema Pravilniku, trebala sam dobiti tri pitanja na papiru, ali nisam, nego je predsjednica komisije pitala radim li negdje drugo, jesam li negdje drugo dobila posao i ima li šanse da ostanem u toj drugoj školi. Odgovorila sam da ne radim, nakon čega je član komisije rekao da ne zna šta bi me pitao, da zna da sam radila... Potom me pitao jesam li bila razrednica (rekla sam da jesam), koje sam platforme koristila u radu (i ja sam rekla da je to Office 365, Google Education, Zoom). Zatim me pitao gdje sam do sada radila, a ja sam radila u različitim školama, u barem 13, i počela sam da ih nabrajam, ali me on prekinuo i rekao da vidi kako imam različito iskustvo, da ne trebam nabrajati. Nakon toga je došao i treći član komisije, pitali su ga ima li pitanja za mene, rekao je da nema. Pozdravila sam se s njima, zahvalila se, izašla, priča Amela Osmanović-Grbo.

Napominje da je i prošle godine konkurisala u tu školu i bila odbijena, zbog čega se žalila inspekciji, te da vjeruje kako se u školi sjećaju toga.

- Nakon nekoliko dana zvala sam školu da pitam je li procedura završena i rekli su mi da nisam primljena. Bila sam iznenađena. Vjerovala sam da ću dobiti taj posao jer, između ostalog, imam dodatne bodove – članica sam šehidske porodice. Pitala sam kako je to moguće, pa su mi rekli da dođem u školu. Tamo sam na oglasnoj ploči vidjela rang-listu i da sam za radne i stručne sposobnosti dobila nula bodova! Znala sam da preferiraju kolegicu koja je i odabrana, ali da dobijem nula bodova nisam mogla ni zamisliti. Vidjela sam da mi nisu bodovali ocjenu o radu, koju svakih šest mjeseci dobiju nastavnici primljeni na određeno. Ja imam dvije te ocjene, prošle godine dobila sam najvišu – ističe se, drugu sam predala na ovjeru i nisam je dostavila, ali svakako komisija odlučuje hoće li prihvatiti tu ocjenu. U mom slučaju nisu je prihvatili - ističe nastavnica Osmanović-Grbo.

Kada je pregledala rang-listu na oglasnoj ploči, zatražila je objašnjenje predsjednice komisije.

- Ona je rekla da neće ništa da mi objasni, da se ne osjeća dužnom da mi objašnjava, da ona može da ne komentariše bodove. Nije htjela da zove članove komisije da oni obrazlože bodove. Direktorica mi je rekla isto, bilo mi je jako teško, ne mogu tu nulu da prihvatim - kaže Amela Osmanović-Grbo.

Direktorica Osnovne škole Vrhbosna Erzumana Fukelj kaže da je ta nula bodova subjektivna ocjena komisije.

- Komisija napravi intervju i izvrši bodovanje, a direktoru dostavi samo spisak i rang-listu kandidata i zapisnike o radu. Sada, s novim pravilnikom, direktor ne bira između dva ili tri prvorangirana kandidata, kao ranije, nego samo prihvata prvoplasiranog kandidata s liste. Kada neko ima nula bodova, ja obavim razgovor, ali ne mogu zvanično tražiti obrazloženje ocjene, to bi bio mobing nad članovima komisije. Komisija ima slobodu da na intervjuu dodijeli bodove kandidatima, i to su specifične situacije, oni se vode i situacijom koju imaju na terenu, a nikada ne možete isključiti i subjektivni faktor ako komisija ima kandidata koji već radi s djecom, može biti i da drugog kandidata poznaju, da su zajednički prolazili kroz razne aktivnosti tokom školske godine - navodi Erzumana Fukelj.

Na napomenu da nigdje u pravilniku ne piše da neko dobije prednost zašto što je radio u školi u koju konkuriše, direktorica kaže da se prednost boduje ako je neko radio u ustanovi u koju konkuriše, da ima dodatak na bodove na radni staž.

- Ako je neko dobio nula bodova na radne i stručne sposobnosti, možda se nije uopšte odazvao na intervju, ne znam. Ako kao direktorica i tražim da komisija da obrazloženje neke ocjene, ne mogu tražiti da se oni očituju, prema Pravilniku na to nemam pravo. Mogu tražiti sveukupni dojam – pozitivan, negativan ili neutralan, ali ne mogu tražiti detalje. Članovi komisije, predstavnici sindikata i nastavnika i pravnik ili pravnica zajednički definišu pitanja za kandidate i kandidatkinje, prate trendove u metodologiji u toj godini i slično, kaže direktorica Fukelj i naglašava da bi voljela da kao direktorica može birati između više najbolje ocijenjenih kandidata.

Na pitanje šta bi značilo više najbolje ocijenjenih kandidata ako bi ih komisija ocjenjivala kao u ovom slučaju, kaže da bi glavni kriterij trebali biti rad i povratna informacija učenika i roditelja, dobri rezultati učenika...

- Uvijek će neko ostati da nije primljen. Mi imamo deset kandidata koji su bili na vrhu liste i odustali jer im je naša škola daleko. To nije obećavajuće za učenike. Ocjenu kandidata trebao bi da radi viši nivo, ili da komisija i direktor škole rade zajedno, ili da ministarstvo napravi bodovnu listu i rasporedi ljude po školama, jer bi tada i naša škola bila u prilici da dobije kvalitetnog nastavnika ili nastavnika koji će raditi tokom cijele godine. Prošle godine na ovom predmetu mijenjali smo tri profesora, a ako neko radi cijelu godinu, pa i ako nema jake kapacitete, ali dobije podršku i pomoć, ostvarit će sjajne rezultate. Mi smo ranije imali pritužbe roditelja, pa smo pedagog ili ja sjedili na času i pomagali nastavnicima da ga održe. To je jedino što smo mogli uraditi - kaže Erzumana Fukelj i naglašava da je obrazovanje živa materija, da bodovi ne moraju značiti ono što pokazuju i da sve definisati pravilnikom nije dobro rješenje.

Pravilnik, između ostalog, predviđa da se članovi komisije moraju pridržavati načela zakonitosti i javnosti svog rada, a ocjena je aritmetička sredina bodova svih članova komisije.

Predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo Saudin Sivro kaže da ove godine ima dosta pritužbi na procedure zapošljavanja nastavnog osoblja, više nego ranije, jer je novi pravilnik mnogo gori od onog koji je ranije primjenjivan.

- Sada je procedura komplikovana. Ostavljena je mogućnost komisijama da daju duplo veći broj bodova na intervjuu, što je ostavilo prostor za zloupotrebe... Ali to više nije zloupotreba ako ministrica kaže da se ljudima daje od nula do osam bodova i da je to manji rizik od korupcije. Postavlja se pitanje odgovornosti komisije, jer mogu nekome dati nula bodova, jer komisija ima diskreciono pravo da daje bodove kako hoće, vi tu ništa ne možete. Komisija ima diskreciono pravo. Prema pravilniku, oni svima trebaju postaviti isto pitanje vezano za struku. Odlučiti da daju nula bodova jer im se neko ne sviđa – to je diskreciono pravo članova komisije, koje im je dala ministrica novim pravilnikom. Mi smo upozoravali na moguće manipulacije jer ovdje nema objektivnosti, a i direktori su sasvim izbačeni iz procesa, što nije dobro. Uz to, sada niko neće u komisije, priča Sivro i naglašava da je, prema starom pravilniku, direktor pisao izjavu ako je odabrao drugog od pet najboljih kandidata, a možda ga je odabrao jer je radio ranije i ima kontinuitet s djecom...

Kod nas se isto ocjenjuju i zapošljavaju i čistačice i učiteljice, ističe Sivro i najavljuje da će Sindikat predložiti novi pravilnik.

Amela Osmanović-Grbo smatra da je njena nula bila jedini način da odabrana kandidatkinja dobije posao i ne vjeruje da će iko poduzeti išta da se njena situacija promijeni.

Sivro, pak, upozorava da škole kasne s konkursima, da neke nemaju dovoljno učitelja i učiteljica, odnosno profesora razredne nastave, i da za ta mjesta provode već četvrti krug intervjua jer su odabrani kandidati i kandidatkinje primljene u druge škole.

- Sve se ovo dešava jer su konkursi započeli u augustu i septembru, i još uvijek traju. Mjesec je prošao od početka školske godine, a odluke o prijemu ljudi još nisu donesene. Imamo probleme s realizacijom ovog pravilnika; mi smo o tome govorili u maju i junu, ali ništa se nije desilo - kaže Sivro i najavljuje da uskoro ima sastanak s ministricom o povećanju plata i prijemu radnika jer tehnološki višak treba rješavati u martu i aprilu, a konkurse u maju i junu.

(skolegijum.ba/DEPO PORTAL/ad)