Izvor: Deutshe Welle
Piše: Silke Wünsch

Lars Vilks je od 2007. godine riskirao život zbog svog stava prema umjetnosti i slobodi izražavanja. Švedski profesor likovne umjetnosti morao je živjeti skrivajući se, uvijek okružen zaštitarima. Razlog za to bio je jedan od tri crteža koji prikazuju poslanika Muhameda kao psa. Na jednom od njih Mohamed nosi pojas s eksplozivom, a na drugom stoji kao "pas na kružnom toku", što je tipično za Švedsku.

Protesti u islamskom svijetu

Vilks je te karikature pripremio za izložbu posvećenu psima u umjetnosti. Svojim crtežima želio je ukazati na "vještačko suzdržavanje " umjetnika da se suoče s vjerskim tabuima, rekao je tada Vilks. Masovni protesti u islamskom svijetu koje su izazvale Muhamedove karikature objavljene u danskim novinama "Jyllands-Posten" u septembru 2005. godine nisu se dogodili tako davno.

Organizatori izložbe odlučili su da njegove crteže ne uvrste u postavku zbog straha od islamističkog terora. No, ta odluka izazvala je brojne kritike: više švedskih novina bilo je ogorčeno "preuranjenom autocenzurom". U avgustu 2007. crteže su objavile, prije svega regionalne novine Nerikes Allehanda: u čijem uvodniku je naglašeno da poštuju "pravo muslimana na vjersku slobodu", ali je istovremeno rečeno da se mora dozvoliti da se "najvažniji simboli islama ismijavaju - baš kao i simboli svih drugih religija".

Najkasnije tada su njegove karikature postale poznate svjetskoj javnosti. Ponovo se islamski svijet podigao i ogorčeno protestirao protiv tih crteža. Mnogi muslimani slikovne prikaze svog poslanika smatraju bogohuljenjem, a pse nečistim životinjama.

Islamisti se nisu zadržali samo na kritikama: u septembru 2007. teroristička organizacija Al-Qaida je uz najgore prijetnje Vilksu (trebalo bi ga "zaklati kao jagnje") ponudila nagradu od 150.000 dolara za njegovo ubistvo. Šveđanina to nije impresioniralo – on se u trenutku kada je to objavljeno nalazio na izložbi „Documenta" u njemačkom Kasselu. Vilks se tada šalio, komentirajući, da li se mora platiti porez na nagradu za njegovo ubistvo. I: "Smatram da to moj umjetnički projekat čini malo ozbiljnijim." Također je rekao i da je "lijepo znati koliko vrijedi vaš život".

Bez respekta vjerskih tabua

I francuski satirični časopis "Charlie Hebdo", na čiju redakciju je početkom januara 2015. izvršen teroristički napad čiji je bilans bio dvanaest mrtvih osoba, više puta je objavljivao karikature Larsa Vilksa. Umjetnik je rado provocirao: "Nisam fanatični rasista, nemam politički stav. Ja sam umjetnik koji pomiče granice", rekao je Vilks. Ako želite istinsku debatu o slobodi izražavanja i islamu, morate provocirati, izjavio je on za novinsku agenciju AFP 2010. godine.

Njegova kritika bila je usmjeravana na različite adrese. Vilks je nekoliko puta oštro osudio i Katoličku crkvu u Poljskoj: optužujući je da ugrožava umjetničku slobodu.

Vilks se više puta suočavao sa napadima i prijetnjama

Vilks je u više navrata bio na meti ekstremista. U maju 2010. godine dvojica muškaraca su na njegovu kuću bacila molotovljeve koktele, a za vrijeme predavanja na Univerzitetu Uppsala ga je napao i lakše povrijedio jedan od posjetilaca. "Stalno primam prijetnje putem elektronske pošte i telefona", rekao je on u jednom intervjuu.

Kada je glavni grad Švedske Stockholm za dlaku izbjegao razorni teroristički napad u decembru 2010. – bombaš samoubica se raznio tokom prisustva velikog broja osoba, a kao nekim čudom niko osim njega nije stradao – prije toga je stigao prijeteći mail. U njemu su navedene osude angažmana švedskih vojnika u Afganistanu - i "šutnje švedskog naroda" u vezi sa Vilksovim karikaturama.

U januaru 2014, Colleen LaRose, alias "Džihad Jane", koja je prešla na islam, osuđena je na deset godina zatvora jer je, zajedno sa nekolicinom islamista, namjeravala likvidirati Vilksa.

Dana 14. februara 2015. godine,ovaj karikaturista bio je meta napada u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu, tokom panel diskusije o bogohuljenju i slobodi izražavanja u kafeu Krudttønden (u prevodu "bure baruta"). Napadač je pucao na kafić izvana, ubivši filmskog autora Finna Nørgaarda i ranivši tri policajca. Vilks je pošao bez povreda.

Vilks je uvijek imao jake živce. "Pokušavam ostati miran. Dobro je što su osobe koje su me do sada progonile amateri", rekao je u intervjuu za novinsku agenciju AFP 2015. godine. I jasno stavio do znanja da namjerava nastaviti sa radom kao i ranije.

Provokator i umjetnik

Lars Vilks je ranije već dokazao koliko može biti tvrdoglav i neugodan. U Švedskoj je već dugo bio poznat kao provokativni umjetnik, koji je bez dozvole gradio ogromne tornjeve od drveta koje je vadio iz mora. Sa švedskim vlastima se godinama igrao mačke i miša. Njegova namjera je bila ponovno pisanje istorije umjetnosti.

1980. – kada je bio u svojim tridesetim godinama - na jednoj zabačenoj plaži poluotoka Kullaberg počeo je sa gradnjom gigantskih skulptura od drveta - "Nimisa". Te drvene konstrukcije i kamenu instalaciju "Arx" u njihovoj blizini on je proglasio nezavisnom državom "Ladoniom" – uprkos ljutitim reakcijama vlasnika zemljišta - kulturnom fondacijom. Uslijedile su godine sudskih sporova. Kako ne bi bio prisiljen na demontažu, Vilks se poslužio trikom: "Nimise" je 1986. prodao svom prijatelju Josephu Beuysu. I konačno, "Nimis" su došle u posjed poznatog umjetnika Christa.

Tragičan kraj svestranog umjetnika

U međuvremenu su velike skulpture postale ogromne i izuzetno teške kreacije koje i dalje privlače brojne turiste u regiju na jugu Švedske. To umjetničko djelo staro više od 40 godina potpuno je u składu sa namjerom umjetnika. U jednom intervjuu sebe je opisao kao "sporog početnika", "čija snaga leži u dovršavanju dugotrajnih, velikih projekata". Ni odrastanje ovog umjetnika, rođenog 1946., nije teklo pravolinijski; on je zapravo želio postati astronom. Nakon mnogih lutanja, završio je studij istorije umjetnosti i bio je oduševljen šahom i jogom. Vilks je napisao nekoliko knjiga i od 2005 imao je svoj blog.

Švedska oplakuje umjetnika, slobodnog duha, osobenjaka, provokatora i čovjeka koji se nije bojao terorističkih prijetnji. Sudar sa kamionom na autoputu u blizini Markaryda na jugu Švedske lokalne vlasti za sada tretiraju kao tragičnu saobraćajnu nesreću. Trenutno se ne polazi od pretpostavke da je riječ o atentatu.

(DW/DEPO PORTAL/ad)