Federalna uprava za inspekcijske poslove potvrdila je da se gradilište HIFA-Oila u blizini sarajevskoj aerodroma nalazi unutar granica Treće vodozaštitne zone, te da je Odluka o zaštiti izvorišta za piće u Sarajevskom polju još uvijek važeća.
"Odluka o zaštiti izvorišta za piće u Sarajevskom polju (Službene novine Grada Sarajeva, broj 2/87) je još uvijek na snazi, a sva pojašnjenja u vezi provođenja ovog pitanja su u nadležnosti kantona, odnosno Ministarstvo privrede KS na čelu sa ministrom Adnanom Delićem", navode iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, dodajući da nisu dobiti odgovor na zahtjev upućen Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo, piše Akta.ba.
Time su potvrđeni navodi Udruženja Eko Akcija koji od početka gradnje tvrde da je još uvijek na snazi Odluka o zaštiti izvorišta vode u Sarajevskom polju iz 1987. godine, prema kojoj se zemljište na prostoru koji prema Prostornom planu Kantona Sarajevo pripada Master planu Aerodroma Sarajevo, na kojem Hifa-Oil gradi spremište za gorivo i benzinsku pumpu, nalazi u Trećoj vodozaštitnoj zoni.
Mijenjanje granica vodozaštitnih zona
"Prema Zakonu o vodama Federacije BiH, na području Treće vodozaštitne zone nije dozvoljena gradnja spremnika za gorivo. Gradnja benzinskih pumpi je moguća tek uz mjere zaštite", navode iz Eko Akcije.
Podsjećaju da je 2016. Skupština Kantona promijenila kantonalni Zakon o vodama kojim se napravio potrebni okvir za donošenje nove, Privremene odluke o zaštiti izvorišta vode, koju bi zatim, na prijedlog Vlade, morala odobriti i Skupština Kantona.
Ipak, izmjenama Prostornog plana Kantona 2017. godine, nisu mijenjane granice Vodozaštinih zona.
Iako su tokom javne rasprave stigli brojni zahtjevi iz opština da se mijenjaju granice Vodozaštitnih zona, one su redom odbačene.
"Međutim, nova odluka Skupštine Kantona o vodozaštitnim zonama, kojom bi se drastično smanjile granice vodozaštitnih zona, na osnovu sramotnog federalnog pravilnika o vodozaštitnim zonama iz 2012. godine i sramotnog elaborata, kojeg je radio Zavod za hidrotehniku, nikada nije donesena, tako da je još uvijek na snazi Odluka o zaštiti izvorišta vode u Sarajevskom polju iz 1987. godine, prema kojoj se gradilište HIFA-Oila nalazi unutar granica Treće vodozaštitne zone", ističu.
Smatraju da bi smanjenje vodozaštitne zone bi širom otvorilo vrata gradnji svega i svačega na području koje je sada u određenoj mjeri još uvijek zaštićeno, što bi Sarajevo ubrzo koštalo gubitkom glavnog izvorišta pitke vode zbog neminovne pojave dodatnih, po zdravlje i živote opasnih zagađujućih materija u izvorištima.
Grčevita borba građana
Podsjetimo, građani Dobrinje sedmicama se bore protiv gradnje, ističući da se ne protive izgradnji pratećih objekata, ali su protiv terminala za kerozin koji ima kapacitet od hiljadu tona, što, kako tvrde, narušava njihovo zdravlje i sigurnost.
"Sastojci kao benzen povećavaju rizik obolijevanja od raka, a na benzinskim pumpama izmjereni su u količinama većim od prosječnih za urbana područja, gdje je promet glavni izvor zagađenja zraka", rekla je Marta Doval, voditeljica istraživanja koje je provedeno na španskom Univerzitetu Murcia, a koje je proučavalo uticaj zagađenja od strane benzinskih pumpi na ljudsko zdravlje.
Građani Dobrinje smatraju da nisu preduzete sve mjere kojima bi ovaj projekat dobio argumente za izgradnju i razočarani su što zdravlje građana nije stavljeno iznad svega.
S druge strane, iz Hifa Oil su kazali da ne postoji razlog za brigu, te da će terminal biti građen uz poštivanje svih mjera koje su propisane zakonom i izdatim dozvolama.
Dozvole za gradnju dobili na osnovu uredne projektne dokumentacije i 28 neophodnih saglasnosti koje su prethodile dobijanju dozvole.
Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić poručio je, tokom nedavnog skupa na Dobrinji, da je kerozin najstabilnija vrsta goriva, te da bi sada bilo neozbiljno poništavati dozvolu za gradnju.
- Općina Novi Grad je izdala građevinsku dozvolu za gradnju tih objekata, uz saglasnosti svih ostalih institucija koje se bave i ekološkim i sgurnosnim standardima. Po mom ličnom mišljenju, prevelika zabrinutost nema neko veliko utemeljenje, s obzirom da se vodilo računa i o ekološkim i sigurnosnim standardima. To je apsolutno neophodno kada je u pitanju aerodrom. Takvi objekti se moraju graditi, svi aerodromi u svijetu imaju određene rezerve goriva, jer aerodrom s postojećim kapacitetima već nije mogao servisirati sve one kompanije koje dolaze u Sarajevo - rekao je Efendić.
Ipak, iz Eko Akcije tvrde da u obilnoj dokumentaciji i dozvolama koje su izdale institucije (KJKP "VIK", Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Agencija za vodno područje rijeke Save, Općina Novi Grad), niti jednom se ne spominje da se gradnja objekata za skladištenje materija koje mogu biti izuzetno štetne po izvorišta pitke vode treba desiti na području Vodozaštitne zone Sarajevskog polja.
Iako se terminal za kerozin i benzinska pumpa grade na prostoru Vodozaštitne zone Sarajevskog polja odakle se Sarajevo pretežno snabdijeva pitkom vodom, saglasnosti za gradnju benzinske pumpe, autopraonice i skladišta goriva izdaju institucije kojima je glavna zadaća da štite našu pitku vodu.
"Izbjegavanje spominjanja Vodozaštitne zone nije se slučajno desilo, jer bi u suprotnom ovakva gradnja bila vjerovatno potpuno spriječena".
Inače, prostor na kojem HIFA-Oil gradi terminal za kerozin, benzinsku pumpu i hotel, je prostorno-planskom dokumentacijom namijenjeno za razvoj Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ovo područje je obuhvaćeno Master planom Međunarodnog aerodroma Sarajevo kao sastavnim dijelom Prostornog plana Kantona Sarajevo za period 2003-2023, piše Akta.ba.
VEZANI TEKST: Revolt građana u Sarajevu zbog objekta kompanije Hifa Oil: Terminal za kerozin od hiljadu tona nadomak zgrada?!
(DEPO PORTAL/ad)