Odnos prema domovini

'Hercegovinizacija' na sceni: Zašto se Hrvati odriču Bosne?

Nedjeljni magazin 27.09.21, 10:32h

'Hercegovinizacija' na sceni: Zašto se Hrvati odriču Bosne?
U novije vrijeme sve se čini na njihovoj hercegovinizaciji. Riječ je o nametanju osjećaja manje vrijednosti onim Hrvatima i katolicima koji se identitetski ne izjašnjavaju kao Hercegovci, svejedno gdje u Bosni živjeli

 

Ispred zgrade općine u Prozoru nedavno je otkriven, od kipara Kuzme Kovačića, spomenik Stjepana Tvrtka I Kotromanića, posljednjeg bosanskog bana i prvog i najjačeg vladara, kralja u historiji srednjovjekovne Bosne.  


Pod njegovom vladavinom je cvjetala ekonomija, a kovao se i prvi zlatni novac na bosanskim prostorima, a cvijet ljiljana postao znakom bosanskih banova i kraljeva, piše Dnevni.ba.


Ovim spomenikom kao da se ramski načelnik Jozo Ivančević drznuo prekinuti šutnju, negiranje i zaborav oko Bosne i bosanskih kraljeva.


Profesor Ivan Markešić, sociolog religije, govori o "hercegovinizaciji", kao o "trendu pokrštavanja bosanskih Hrvata u Hercegovce", ali i o "nezaustavljivom procesu ogađivanja Bosne i Hercegovine, a posebno Bosne bh. Hrvatima".


- Sve se čini da se bosanskim Hrvatima ogadi zemlja Bosna. Oni se počinju stidjeti da su Bosanci, hoće biti Hercegovci, što je posebno karakteristično za područja Rame i Livna koja nikada nisu bila hercegovačka.


Ali u novije vrijeme sve se čini na njihovoj hercegovinizaciji. Riječ je o nametanju osjećaja manje vrijednosti onim Hrvatima i katolicima koji se identitetski ne izjašnjavaju kao Hercegovci, svejedno gdje u Bosni živjeli. Suočeni smo s procesima ogađivanja BiH, a posebno Bosne, bosanskohercegovačkim Hrvatima - kaže profesor Markešić.

 

Kompletan tekst pročitajte na portalu Dnevni.ba.


(DEPO PORTAL/dg)

BLIN
KOMENTARI