Foto-dokumentacija IZ RUŠEVINA VIJEĆNICE

Nijemci iznenađeni izložbom bh. fotografa Almina Zrne: Sarajevskih '12 vrata' Jannisa Kounellisa u Kelnu

Kultura 11.09.21, 09:52h

Nijemci iznenađeni izložbom bh. fotografa Almina Zrne: Sarajevskih '12 vrata' Jannisa Kounellisa u Kelnu
U Kelnu je prikazana foto-dokumentacija bh.fotografa Almina Zrne o instalaciji Jannisa Kounellisa u sarajevskoj Vijećnici 2004. Pročitajte kako je njemačka publika doživjela ovu izložbu

 

Izvor: Deutshe Welle

Piše: Jasmina Rose


Impozantna instalacija u unutrašnjosti sarajevske Vijećnice, u kojoj je bila smještena univerzitetska biblioteka, na koju je 25. avgusta 1992. pala granata i izazvala požar u kojem je spaljeno oko tri miliona knjiga i mnoštvo neprocjenjivih rukopisa o istoriji BiH, jedan je od najpoznatnijih radova Jannisa Kounellisa (1936-2017).


Ovaj grčki umjetnik, koji je živio u Italiji, jedna je od najvećih figura umjetnosti 20. stoljeća. Kounellis je u junu 2004. godine, na poziv Envera Hadžiomerspahića - utemeljitelja Projekta Ars Aevi Muzeja za savremenu umjetnost a u saradnji s kustosom i jednim od umjetničkih direktora Ars Aevi Brunom Coràom, boravio pet sedmica u Sarajevu i u tom periodu uradio instalaciju „12 vrata" u još neobnovljenoj sarajevskoj Vijećnici. Instalacija se smatra jednim od najznačajnijih Kounellisovih radova u posljednjoj fazi njegovog stvaralaštva.


Tu umjetničku postavku u ruševini jednog od najljepših zdanja iz austrougarskog perioda u BiH i devet godina nakon okončanja rata je fotografski zabilježio i dokumentirao sarajevski fotograf Almin Zrno: od prvih susreta s umjetnikom, do otvaranja izložbe u julu 2004. godine, koju je vidjelo preko 20.000 posjetilaca.


Njegove fotografije se od maja 2021. mogu vidjeti u kelnskoj KUK galeriji u okviru fotografskog festivala PhotoSzene u Kelnu. Zbog ogromnog interesa publike, trajanje izložbe pod nazivom Jannis Kounellis, Sarajevo, 2004.  produženo je do 31. oktobra 2021.


Almin Zrno smatra da je imperativ za svakog umjetnika imati postavku urađenu na tako reprezentativan način.


- Instalacija Jannisa Kounellisa nastala 2004. godine, a svi znamo da se radi o jednom od najvećih savremenih umjetnika na svijetu i da ju je stvarao u Vijećnici - simbolu kulturocida i urbicida, na puno simboličkih razina je predstavljala obnovu kako Vijećnice tako i moga grada i države. To je omaž i zahvala umjetniku koji nije više među nama. To je i divna prilika da se evropska publika upozna sa izložbom i načinom na koji je nastajala - rekao je fotograf Zrno i dodao:


- Želim da vjerujem da smo uspjeli uhvatiti energiju i sinergiju prostora i djela Jannisa Kounellisa i da posjetioci izložbe u Kelnu to mogu osjetiti.

 

izlozba-jannis-kounellis-almin-zrno


Izložba pravo otkriće za njemačku publiku


Za njemačku publiku izložba je predstavljala pravo otkriće jednog tako velikog i gotovo nepozantog rada Jannisa Kounellisa u Sarajevu.


- Ova instalacija je nakon 2004. ostala poprilično skrivena od svjetske javnosti - kaže direktorica KUK galerije Emira Krupić.


Dokumentacija Almina Zrne o procesu nastanka ove umjetničke instalacije u razrušenoj Vijećnici i njegova poetična slika odnosa Kounellisa prema vlastitom radu dobila je visoke stručne ocjene.


- Zrnove fotografije su istovremeno i jedan jako važan dokument strahovitog nasilja prema gradu i stradanja bosansko-hercegovačke kulture - dodaje Krupić i pojašnjava zbog čega su na Nijemce ostavili tako snažan utisak.


- Nijemci povlače paralele sa razaranjem „Frauenkirche" (Bogorodična crkva) u Dresdenu ili Gedächtniskirche (Crkve sjećanja) u Berlinu kao simbolima razaranja njihove vlastite kulture u Drugom svjetskom ratu, a čija je višedecenijska rastauracija imala veliki značaj za razvoj jednog novog modernog njemačkog identiteta, koji ima jasan stav o zločinima i koji je iskoristio obnovu vlastite kulture kao put ka nacionalnoj katarzi.


Takodjer "paljenje knjiga od stane nacista u Njemačkoj 1933. godine je", kako naglašava njemačka galeristkinja bosanskog porijekla, velika nacionalna trauma i TV-slike zapaljene Univerzitetske biblioteke u Vijećnici su „duboko urezene" u sjećanja običnog Nijemca.


- Svojom crno-bijelom fotografijom Zrno je pogledao ravno u otvorenu ranu Vijećice i uhvatio bol, a potom veoma suptilno pratio pokrete jednog nježnog iscjeljitelja, velikana savremene umjetnosti Jannisa Kounellisa, koji se toj rani priblizio sa velikim poštovanjem i saosjećajem, te ih vidao zatvarajući Dvanaest vrata Sarajeva u Vijećnici 2004. godine", kaže direktorica KUK galerije u Kelnu.


Izložba bila i na DüsseldorfCologne OPEN


KUK Gallery Cologne je izložbu bh. umjetnika realizirala u saradnji s kustosicom dr. Amilom Ramović. Po zavrsetku izlozbe u Kelnu, radove ce KUK galerija prezentirati i publici u Milanu u oktobru ove godine.Pored stalnog izložbenog prostora, galerija sudjeluje na međunarodnim sajmovima umjetnosti (Basel, Beč, Bruxelles, Milano, New York, Seattle, Santander, itd.) a pored baze u Kelnu, urede ima i u Sarajevu i Londonu.


Proteklog vikenda izložba Almina Zrne je bila uvrštena i u program Düsseldorf-Cologne Open Galleries i prezentovana brojnoj publici. DüsseldorfCologne OPEN je sastavni dio međunarodne mreže „Art Across Europe", tj. različitih galerijskih vikenda u evropskim gradovima sa ciljem promicanja lokalnih umjetničkih scena i njihovih specifičnosti.


Direktorica galerije KUK COLOGNE Emira Krupić osnovala je i Fondaciju BOSNAE Contemporary u čijem radu sudjeluju dr. Claudia Zini, dr. Irfan Hosić i poznata njemačka kritičarka i kustosica dr. Noemi Smolik. Ova fondacija  usredotočit će se na istraživanje bosanske savremene umjetnosti radeći na ciklusu izložbi i publikacija koje će biti prikazane u Sarajevu, Kelnu i drugim gradovima putem međunarodne umjetničke mreže KUK Cologne. Izložba s Alminom Zrnom i kustosicom dr. Amilom Ramović, predstavlja prvi korak u ovim aktivnostima.


Posjetioci izložbu Zrne mogu vidjeti u formatu virtuelne 3D postavke na platformi Artland na web stranici Galerije KUK https://www.kuk.gallery/3d-tours/.


Čuveni Jannis Kounellis od 2017. nije više među živima, ali njegove instalacije u sarajevskoj Vijećnici, obnovljenoj i otvorenoj tačno na stogodišnjicu od početka Prvog svjetskog rata, zahvaljujući fotografijama Almina Zrne i dalje žive. I putuju po svijetu.

 

Više fotografija sa izložbe pogledajte ovdje.


Almin Zrno (1966) kao mladi fotograf djeluje u prostoru reportažne i dokumentarne fotografije, a zatim se okreće ka autorskoj fotografiji, s fokusom na fotografiju portreta i akta. Često sarađuje s umjetnicima u dokumentovanju umjetničkih procesa. Njegove fotografije izlagane su u BiH, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Grčkoj, SAD-u... Samostalne izložbe uključuju Apology of Eros (Beč, Ljubljana, 2018), Jannis Kounellis, Sarajevo 2004 (KuK Galerija, Keln, 2021), te postavku njegove fotoinstalacije Majka Srebrenice na Trgu Taksim (Istanbul, 2018). Njegov rad objedinjen je u dvije opsežne monografije, Vijećnica (2015) i Apology of Eros (2018). Za svoja ostvarenja primio je niz nagrada i priznanja.

 

(DEPO PORTAL/ad)

BLIN
KOMENTARI