Devetnaesti august je Dan nezavisnosti Afganistana. Niko nije mislio da će talibani na taj državni praznik već sjedeti u predsjedničkoj palati u Kabulu – možda to ni sami islamisti nisu očekivali. Ono što je kancelarka Angela Merkel okarakterisala kao „gorko iskustvo", povlači za sobom pitanje: šta činiti kada jučerašnji teroristi postanu današnji vladari?
Njemačka i Zapad imaju interese u Afganistanu. Zašto bi se inače Berlin 20 godina tamo toliko angažovao, vojno, razvojnopolitički, humanitarno? Iako je predsjednik Ašraf Gani pobjegao, ti interesi nisu nestali. A posebno ne želja da Hindukuš bude stabilan i da se spriječi stvaranje novog prostora za islamističke bande koje su aktivne u svijetu. To što su novi moćnici u Kabulu do svoje pozicije stigli i terorističkim napadima, ne čini stvar lakšom, piše Deutsche Welle.
To je u skladu sa upozorenjem ministra spoljnih poslova Hajka Masa od prošle nedjelje: „Ako talibani uspostave kalifat, izolovaće se na međunarodnom planu, takva država neće imati diplomatsko priznanje, i to bi bio kraj međunarodnih programa pomoći".
Afganistan je dosad bio na prvom mjestu među primaocima njemačke razvojne pomoći. To je sada obustavljeno. Za ovu godinu je planirano 250 miliona eura, ali od te sume još nije isplaćen ni cent.
Prihvatiti vlast talibana?
Sa Masom se ne slaže između ostalog i Markus Kajm, stručnjak za Afganistan Fondacije za nauku i politiku, uticajnog trusta mozgova u Berlinu. U intervjuu za list Handelsblat, Kajm je rekao da će na kraći ili duži rok vladavina talibana morati da se prihvati: „U ovom trenutku imamo kod Hajka Masa i drugih prkosnu reakciju tipa: nema priznanja, nema pregovora, nema novca. To jeste ljudski razumljivo, ali nije strategija za region koji je geopolitički tako važan". Kajm se zalaže za razgovore sa talibanima.
I poslanica SPD u Bundestagu Ajdan Ozoguz stalno se zalagala. Ozoguz koja je član Odbora za spoljne poslove njemačkog parlamenta, za DW je rekla: „Talibani na duži rok sasvim izolovani ne mogu da postignu mnogo. Upućeni su na novčanu i humanitarnu pomoć. Ali, situacija je trenutno potpuno nepregledna i vrlo zabrinjavajuća. U osnovi se zalažemo za politički dijalog sa Afganistanom. Zato moramo da pričekamo da li će u Afganistanu biti uspostavljene uređene strukture sa vladom koja je u stanju, koja je voljna, da razgovara".
Polovini ljudi je potrebna pomoć
Vremena nema mnogo: Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA) u svojoj prognozi za ovu godinu navodi da će gotovo polovina od 40 miliona stanovnika Afganistana biti upućena na humanitarnu pomoć – gotovo dvostruko više njih nego prošle godine.
Humanitarna pomoć se zapravo nudi nezavisno od političkih odnosa, naglašava za DW Vinfrid Nahtvaj. „Dalje pogoršavanje katastrofalne humanitarne situacije u Afganistanu ne može biti u interesu Evrope i Njemačke", poručuje ova političar Zelenih i stručnjak za bezbjednost.
Po njegovom mišljenju, način ophođenja sa novom vladom u Kabulu će zavisiti prije svega od toga da li će pored talibana „u vladi biti zastupljene i druge snage". Talibani, nastavlja Nahtvaj, vidno nastoje da ostave upravo takav utisak. Njihov zamjenik šefa, Mula Baradar, najavio je „otvorenu, inkluzivnu islamsku vladu" i time nagovijestio da će u vlasti učestvovati i oni koji ne pripadaju talibanima. A portparol talibana Muhamad Naim otvorio je vrata svjetskoj zajednici izjavom da nema namjere da se vlada „izolovanom zemljom".
Aktivnost na međunarodnom nivou
Neke zemlje su već prihvatile taj poziv. Kina je, na primjer, neuobičajeno brzo reagovala na smjenu vlasti u Kabulu. „Poštujemo odluku afganistanskog naroda", obznanila je u ponedjeljak popodne portparolka Ministarstva spoljnih poslova u Pekingu, Hua Čunjing.
Još prije dvije nedjelje ministar spoljnih poslova Vang Ji je u Tijanđinu nedaleko od Pekinga primio jednu devetočlanu delegaciju talibana. Oni su odmotavanje crvenog tepiha nagradili obećanjem da neće da se miješaju u unutrašnje stvari Kine. Što znači: neće pružati podršku islamističkim ektremistima u zapadnoj provinciji Šinđijang.
Turska je izrazila optimizam kada je riječ o talibanima. Poruke islamista poslije preuzimanja vlasti su pozitivne, izjavio je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu. On je dodao da njegova zemlja vodi razgovore sa svim afganistanskim snagama.
U Evropi, Velika Britanija traži pragmatične odnose sa novim vlastodršcima u Afganistanu. Ministar spoljnih poslova Dominik Rab rekao je da se sada valja suočiti sa novom realnošću, te da je važno da se izvrši pozitivan uticaj na „novi režim".
Pažljivo gledati
Slično razmišlja i poznavalac Afganistana Vinfrid Nahtvaj. Po njegovim riječima, talibane treba posmatrati vrlo pažljivo i vrlo diferencirano, „da bi onda moglo da se odluči: ima li tamo pragmatičnih snaga koje poklanjaju pažnju potrebama afganistanskog stanovništva, ili su to hard-core snage koje samo hoće da sprovedu svoju ideologiju"?
Naredni dani će biti odlučujući, kako u Afganistanu, gdje će se pokazati da li se talibani pridržavaju svojih riječi – posebno na planu ljudskih i ženskih prava, tako i – u svjetskim prijestonicama, gdje se sada diskutuje o tome da li stupiti u dijalog sa talibanima, i, ako se to učini, kako bi taj dijalog trebalo da izgleda.
(Dw.com, DEPO PORTAL/md)