Nijedan od četiri međunarodna aerodroma u BiH nisu pod koncesijom, kao što je to slučaj sa zračnim lukama u susjednim zemljama. Aerodromi u okruženju privlače sve više putnika i aviokompanija, dok su oni u BiH na dnu liste po broju putnika, ali na vrhu po tome koliko država ulaže u njih. Sarajevo, Banjaluka i Tuzla uspjeli su privući određeni broj aviokompanija, ali to još nije ni blizu onoga što su stvarne mogućnosti. Dok nadležni najavljuju izgradnju aerodroma u Bihaću i Trebinju, čija je isplativost upitna, postojeći veliki aerodromi kaskaju za okruženjem, piše N1.
Sarajevski aerodrom je i dalje na začelju liste najprometnijih zračnih luka u regiji, pogotovo u konkurenciji glavnih gradova. Osim manjeg broja putnika, ovaj aerodrom je poznat i po vrlo skupim taksama, što uveliko smanjuje konkurentnost. Jedno od mogućih rješenja jeste omogućavanje stavljanja pod koncesijeu ove zračne luke. Kao uspješan primjer navode se Ljubljana, Zagreb i Beograd. Ipak, konkretnih koraka još nema. Iz Vlade Federacije BiH diplomatski odgovor.
- Vlada će sigurno napravti program aktivnosti na uvođenju korporativnog upravljanja u javnim poduzećima. Aerodrom Sarajevo je također javno poduzeće koje se suočilo sa određenim problemima. Da bise vratilo na svoje mjesto, morat će postojati neka restruktuiranja. U kom smislu, to ćemo još vidjeti - kazala je Jelka Milićević, dopredsjednica Vlade FBiH.
Iz sarajevskog aerodroma također bez konkretnog odgovora.
- Najveći i najbrži efekti u procesu privatizacije ostvaruju se učešćem strateških investitora, posebno stranih, koji osim cijene za državni kapital, mogu realizirati odgovarajuće investiranje u modernizaciju, pokretanje i povećanje obima privrednih aktivnosti, donijeti upravljački know–how i strogo upravljanje resursima, pristup novim tehnologijama i međunarodnom tržištu. Vlada FBiH je prepoznala Međunarodni aerodrom Sarajevo kao strateško privredno Društvo Federacije Bosne i Hercegovine, te nije predmet privatizacije - naveli su.
Sarajevski aerodrom ne može pod koncesiju
Rifat Tirak, stučnjak za aviopromet, ističe kako je stavljanje bh. aerodroma pod koncesiju dobra opcija, ali upozorava da sarajevski aerodrom ne ispunjava osnovno uvjete za to.
- Sarajevski aerodrom dodiruje vodozaštitnu zonu, i po zakonima EU on ne smije da bude tu. Tako da ne vjerujem da je bilo koji koncesionar za sarajevski aerodrom - dodao je Tirak.
O izmiještanju sarajevske zračne luke na drugu lokacije promišljalo se prije rata, ali danas to više nije u sferi realnosti. BiH ima četiri međunarodna aerodroma. Mostarski grca u gubicima, i nema letova. Tuzlanski je hub za WizzAir, dok Banjaluku opslužuje Rayanair i Air Serbia. Tirak smatra kako bi zbog svog položaja Tuzla mogla biti najatraktivnija za potencijalne koncesionare. A i prilikom dodjeljivanja koncesije treba biti oprezan.
- Koncesija bi, ako je pravilna i transparentna, trebala da donese dobre stvari. Ulaže se, garantuje za vrijeme koliko će biti koncesionar i šta on mora da uradi za to vrijeme. Primjer Zagreba i Beograda pokazuje da su svi ugovori bili dosta tajni. Još uvijek ima tajnih klauzula. Ipak, činjenica je da su vlade dobile u budžetu solidan novac. Radi se čak i o pola milijarde - pojasnio je Tirak.
Bh. aerodromi uveliko kaskaju za onim u susjedstvu
Bh. aerodromi još su daleko od ovih brojki, a zračna luka glavnog grada daleko zaostaje po broju putnika za svim ostalim prijestolnicama. I u redovnim, i u vanrednim okolnostima. Pije korone, kroz sarajevski aerodrom prošlo je nešto više od milion putnika, a u panedemijskoj 2020. tek 250.000. Beograd je najnedostižniji sa više od šest milliona putnika, ili Zagreb sa 4 i po miliona, a obje zračne luke su pod koncesijom.
Od sarajevskog aerodroma prometniji su i prije i tokom pandemije, redom – Tirana, koja je prešla milion putnika i u jeku pandemije, zatim skopski aerodrom. Priština je, također, neuporedivo prometnija, kao i splitska zračna luka. 2019. godine više putika od Sarajeva, imao je i podgorički aerodrom.
Pogledajte prilog na N1.
(DEPO PORTAL/ad)