Misija OSCE-a u BiH objavila je nove Smjernice za saradnju policije sa medijima, odnosno medija sa policijom. U Smjernicama se navodi da su, prije svega, policija i mediji dužni poštovati propise koji su trenutno važeći, piše Buka.
Policija je dužna poštovati prava novinara, a posebno njihova prava na slobodu izražavanja i slobodu kretanja, pravo novinara da ne budu lišeni slobode na nezakonit način u vezi sa obavljanjem profesionalnih zadataka, kao i pravo da štampaju, distribuiraju i prodaju publikacije, emituju program i objavljuju sadržaj na internetu, bez sankcije ili miješanja od strane policije, vlasti i trećih lica.
Novinari su dužni poštovati policijska uputstva, upozorenja i naredbe kada prilaze mjestima s ograničenim pristupom.
Dozvoljeno je snimanje policije!
Policija ne može ometati ili sankcionisati novinare zbog obavljanja profesionalnih zadataka. Novinari imaju pravo da fotografišu, snimaju, prave bilješke, posmatraju, rade intervjue i/ili prave izvještaje na svim javnim mjestima, a da pri tom ne moraju tražiti posebnu dozvolu od policije i drugih nadležnih organa. Bitno je za napomenuti da ovo uključuje i pravo novinara da snimaju i fotografišu policijske službenike prilikom vršenja njihovih policijskih ovlašćenja.
Takođe, policija ne može novinarima oduzimati opremu ili materijale, osim ako je u pitanju izvršenje sudske naredbe. Materijali i oprema koji se oduzimaju u skladu sa važećim zakonima i koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom postupku se mogu privremeno oduzeti i predati sudu na čuvanje. Za privremeno oduzete predmete potrebno je izdati potvrdu.
Novinari imaju obavezu da štite izvor informacija tokom ispitivanja i provjera od strane policije. Novinari, kao i građani, imaju pravo angažovati advokata tokom policijskog ispitivanja. Uz to, policija ne smije da koristi metode prisile i zastrašivanja novinara kako bi novinari otkrili izvor informacija.
Novinarska i policijska legitimacija, akreditacija i protesti
Policijski službenici su u obavezi da se identifikuju pokazivanjem službene policijske legitimacije ili policijske značke na zahtjev novinara ili lica prema kojem primjenjuju policijska ovlaštenja, odnosno, da saopšte svoje ime i prezime ili broj policijske značke.
Novinari su dužni da se identifikuju na legitiman zahtjev policijskog službenika, odnosno da otkriju svoj identitet u službenom kontaktu s policijom.
Od novinara se može zahtijevati da od policije i drugih nadležnih organa traže dopuštenje za pristup posebnim mjestima (npr. mjesto zločina), i mogu biti podvrgnuti posebnim ograničenjima (npr. bez fotografisanja). Isto tako, novinari su prilikom izvještavanja sa mjesta događaja dužni voditi računa o interesu javnosti da bude informisana, ali i poštovanju ljudskog dostojanstva i osnovnih prava drugih.
Policija ne bi trebalo da traži od novinara da se kod njih registruju tokom obavljanja svog posla, osim ako nije potrebna posebna dozvola (kada je u pitanju npr. mjesto zločina). Sa druge strane, novinari ne bi trebalo da pristupaju mjestima koja su s razlogom i jasno ograđena ili obilježena, naročito ako postoji opasnost od ugrožavanja ili ometanja rada policije.
Međutim, policija može od novinara zahtijevati da pokažu novinarsku legitimaciju kada traže pristup mjestima ili događajima koji su otvoreni za novinare, ali zatvoreni za javnost, odnosno na kojima je pristup ograničen. Novinari treba da nose novinarsku legitimaciju tokom obavljanja profesionalnih zadataka. Ta novinarska legitimacija koja sadrži ime, fotografiju, kao i osnovne podatke o mediju ili udruženju novinara je sasvim dovoljna da se utvrdi profesionalni identitet novinara.
Novinarima se treba omogućiti nesmetano izvještavanje o svim vrstama javnih okupljanja, prije, u toku i nakon okupljanja. Od predstavnika medija ne smije se zahtijevati da budu formalno akreditovani kako bi pratili javno okupljanje, osim ako to zahtijevaju interesi sigurnosti novinara ili učesnika.
Ukoliko je prilikom policijskog postupanja neophodno uspostaviti kordon ili zaštitnu ogradu, policija će, u skladu sa mogućnostima, obezbijediti odgovarajuće mjesto za izvještavanje od strane novinara. Novinari i dalje treba da imaju pristup svim mjestima kao i ostala javnost.
Identitet žrtava i objava informacija
Novinari bi trebalo da se suzdrže od namjernog i svjesnog objavljivanja materijala za koje mogu pretpostaviti da će ugroziti policijski rad i istragu.
Novinari su dužni poštovati pravo na privatnost prilikom izvještavanja o identitetu žrtve krivičnog djela ili nesrećnog događaja. Novinari ne smiju otkrivati identitet djeteta ili maloljetnika ukoliko se radi o krivičnom djelu na štetu djece i maloljetnika ili o krivičnom djelu u kojima su djeca i maloljetnici počinitelji. Novinari su obavezni poštovati pravo na privatnost i najbolji interes djeteta u svim situacijama.
Identitet žrtava zločina počinjenog iz mržnje, žrtava silovanja i ostalih oblika seksualnog nasilja, ne smije se otkriti bez dopuštenja žrtve ili dok policija zvanično ne saopšti identitet. Identitet preminulih žrtava se smije otkriti tek kada se dobije dopuštenje od uže porodice, ili nakon formalnog saopštenja od strane policije.
Policija je dužna da otkrije nasilnike
Novinari imaju pravo da sve slučajeve nasilja, prijetnji, zastrašivanja ili uznemiravanja u vezi sa vršenjem svojih profesionalnih zadataka, kao i pritužbe na postupanje policijskih službenika, prijave policiji i nadležnom tužilaštvu.
Policija je dužna da preduzme sve mjere u cilju utvrđivanja činjenica i okolnosti o nasilju, prijetnjama, zastrašivanju ili uznemiravanju novinara i medija, a u vezi sa vršenjem njihovih profesionalnih zadataka, ili ukoliko je riječ o uništavanju medijske opreme i sredstava.
Policija i mediji bi trebalo da u vršenju svojih profesionalnih zadataka i u interesu javnosti ostvaruju saradnju i stvaraju odgovorne, profesionalne i partnerske odnose i prakse zasnovane na razumijevanju, povjerenju i proaktivnom pristupu. Transparentnost rada, jednako postupanje prema svim medijima i novinarima u pristupu informacijama i zaštita prava novinara bi trebalo da budu temelj ove saradnje.
Novinari su dužni pridržavati se Kodeksa za štampu i online medije i Kodeksa o audiovizuelnim uslugama i medijskim uslugama radija pri obavljanju svojih profesionalnih zadataka, kao i prilikom izvještavanja o postupanju policije.
Smjernice koje je objavila Misija OSCE-a u BiH su u stvari najvažniji standardi po pitanju odnosa policije i medija, koji proizilaze iz međunarodnih dokumenata i domaćeg zakonskog okvira. Ipak, one kao takve nisu obavezujuće. Smjernice nemaju snagu ustava ili zakona, ali predstavljaju standarde koji bi trebalo da se primjenjuju u BiH. Pravno obavezujući su domaći ustavi, zakoni i ostali propisi, kao i međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava, odnosno za zaštitu medijskih i novinarskih prava.
(DEPO PORTAL/dg)