Izvor: Prvo zdravlje
Autor: dr Aida Brčić, specijalista pedijatrije

Najčešće oboljenje u dječijem uzrastu su upale gornjih disajnih puteva (prehlada, upale sinusa, upale grla/ždrijela). Te upale u pravilu nisu jake, ali ako se ponavljaju ili su dugotrajne, mogu značajno uticati na kvalitet djetetova života. Upale donjeg dijela disajnog sistema (dušnik, bronh, pluća) su znatno rjeđe i one se javljaju u samo pet posto upala disajnih puteva.

Kašalj je važan mehanizam za čišćenje sekreta iz disajnih puteva, a može biti i simptom kojim se očituje bolest. Može pomoći pri oporavku kod upala raznog uzroka, a štiti disajne puteve i od udisanja stranog tijela. Kašalj je jedan od najčešćih simptoma sa kojim se ljekar sreće u radu sa djecom. Prema nekim posebnim karakteristikama kašlja, može se često zaključiti o lokalizaciji, a katkad čak i o bolesti koja ga izaziva. Uzroci kašlja zavise od toga jesu li simptomi akutni (traju li manje od četiri sedmice), ili hronični (ako se kašalj održava duže vrijeme).

Najčešći uzročnik akutnog kašlja je virus (u 90 posto slučajeva) ili bakterijska upala gornjeg disajnog puta, a najčešći uzroci dugotrajnog kašlja su astma, GERB (gastroezofagealna refluksna bolest), aspiracija stranog tijela, tuberkuloza, cistična fibroza, bronhiektazije…

Ako krenemo od uzrasta novorođenčeta ili dojenčeta, jedan od razloga za kašalj može biti nosni sekret koji se slijeva niz stražnji zid ždrijela i, ukoliko ne postoje nikakvi drugi simptomi (dijete nema povišene temperature, dobro uzima obroke, napreduje…), dovoljno je samo čišćenje nosa. Lijekovi za i protiv kašlja se ne preporučuju. U prva 24 mjeseca, najčešće u uzrastu od tri do šest mjeseci, kašalj se može javiti kod bronhiolitisa, ali tada se, pored kašlja, u napadima javljaju i ubrzano disanje, zviždanje u prsima, curenje nosa, povišena temperatura, slabije dojenje, plač…, te takvo dijete zahtijeva pregled od strane ljekara.

Kašalj praćen povišenom temperaturom, curenjem nosa ili otežanim disanjem na nos, glavoboljom, bolovima u mišićima, groznicom, brzim zamaranjem, gubitkom apetita…, može biti znak virusne ili bakterijske upale pluća i zahtijeva adekvatno liječenje.

U uzrastu dojenčeta, kašalj može izazvati vraćanje želudačnog sadržaja u toku hranjenja ili poslije obroka. Stoga, kod djece u tom uzrastu sa ponavljanim epizodama otežanog disanja, kašljem u toku noći, čujnim disanjem, izvijanjem leđa, povraćanjem i nenapredovanjem u težini, treba usmjeriti ispitivanja u tom pravcu. Kašalj, kao posljedica refluksne bolesti, može se javiti i kasnije, kod veće djece, ali je tada postavljanje dijagnoze mnogo jednostavnije.

Kašalj koji se javlja u napadima (paroksizmima), praćen povraćanjem oskudnog ljepljivog sekreta, javlja se kod velikog kašlja (pertusisa) – koji je kod vakcinisane djece mnogo rjeđi, parapertusisa ili uvećanog trećeg krajnika.

Kod laringitisa, kašalj je grub, promukao, i liči na lavež psa.

Kod djece životne dobi od šest mjeseci do četiri godine života s iznenadnim kašljem bez znakova upale gornjih disajnih puteva, u početku bez povišene temperature, potrebno je posumnjati na aspiraciju stranog tijela.

Kod veće djece, kašalj na početku spavanja te prilikom jutarnjeg buđenja sa nagonom na povraćanje, može se javiti kod upale sinusa.

Simptomi ili znakovi koji bi mogli upućivati da dijete ima astmu su dugotrajni napadi suhog kašlja, uz prisutan osjećaj nedostatka vazduha. Simptomi se javljaju noću kao odgovor na različite nadražajne uzročnike (alergijska astma). Astma može biti uzrokovana i virusima, naporom, hladnim zrakom, ali i nekim lijekovima.

Dugotrajan kašalj praćen noćnim znojenjem, blago povišenom temperaturom, slabim apetitom, nenapredovanjem u težini, može se javiti kod tuberkuloze pluća. Kod takve djece, obično postoji kontakt sa osobom oboljelom od tuberkuloze.

Kašalj koji dugo traje i karakteriše ga iskašljavanje veće količine žućkastog sekreta morao bi pobuditi sumnju na bronhiektazije.

Dugotrajni kašalj, česte upale pluća, slabo napredovanje u težini, pjenušave stolice neugodnog mirisa, mogu upućivati na cističnu fibrozu i takva djeca obavezno zahtijevaju ljekarsku obradu.

Psihogeni kašalj je dugotrajan, obično poput laveža, kod školske djece izraženiji u toku nastave, odsutan za vrijeme igre i spavanja. Takav kašalj ne prati povišena temperatura niti drugi simptomi koji bi ukazivali na upalu disajnih puteva.

Do četvrte godine, dijete guta iskašljani sekret (sputum). Tek poslije četvrte godine, većina djece počinje da iskašljava. Karakteristike sputuma mogu biti od pomoći u diferencijalnoj dijagnozi (međusobnom razlikovanju raznih stanja praćenih kašljem).

Kod virusnih infekcija ispljuvak je obično bistar, kod bakterijskih žut ili zelen, kod plućnog edema pjenušav i ružičast. Krvav ispljuvak može da ukaže na tuberkulozu, plućni apsces, broniektazije, hemosiderozu… Svježa krv na površini ispljuvka, kod napornog kašlja, može ukazati na porijeklo krvi iz prsnutih kapilara.

Kašalj je važan mehanizam za čišćenje sekreta iz disajnih puteva i može pomoći u izlječenju od upala disajnih puteva. Iako je kod nas uobičajena praksa da se daju lijekovi protiv kašlja, kod djece bi ipak trebalo izbjegavati primjenu lijekova za sprečavanje kašlja. Kašalj se liječi otkrivanjem i otklanjanjem osnovne bolesti.

(DEPO PORTAL/ad)