Učenik jedne srednje škole u švedskom gradu Stockholmu jednog se tmurnog poslijepodneva u ožujku 2020. godine zbog glavobolje našao u uredu školske medicinske sestre Angelice Jularbo.

Mjesec prije njegova dolaska, koronavirus se počeo širiti Europom, no škole u švedskoj nisu bile zatvorene.

Dok se Jularbo saginjala kako bi mladiću izmjerila temperaturu, on se zakašljao. "Možda bih vam trebao to reći, mom je partneru dijagnosticirana korona", rekao joj je. Jularbo je učeniku naredila da odmah ode kući. "Nemoj se vraćati u razred po torbu. Netko će ti je već donijeti", dodala je.

Četiri dana poslije, Jularbo se probudila s vrućicom i groznom glavoboljom. "Razumijem zašto ljudi koji su stvarno bolesni, ili koji trpe velike bolove, kažu da žele umrijeti", rekla je Jularbo za časopis New Yorker..

Ova majka četvero djece, a kako kažu oni koji je poznaju, "topla, ali istovremeno i stroga osoba", bila je toliko umorna da više dana nije izlazila iz svoje sobe. Jednog je jutra napravila čaj i sjela na kauč u dnevnoj sobi, ustrajna u namjeri da svoju djecu pozdravi prije no što krenu u školu. Umjesto toga, pozdravila ih je kad su se vratili kući. Čaj na stolu bio je hladan.

Jularbo se nakon devet dana vratila na posao jer osmog i devetog dana nije imala nikakve simptome covida-19. No, glavobolja i vrućica vratili su se nakon tjedan dana. Zaključala se u svoj ured kako ne bi nikoga zarazila. "Toliko sam se bojala da nekome drugom nisam prenijela virus", rekla je.

Jularbo se razboljela u ključnom trenutku za Švedsku. Za razliku od ostatka svijeta koji se zatvarao i uvodio razna ograničenja, u Švedskoj je manje-više sve bilo otvoreno. Ljude se poticalo da rade od kuće te da smanje putovanja, no ni jedno ni drugo nisu bile naredbe, već se radilo o neobvezujućim sugestijama. Šveđanima se čak nije preporučilo ni da nose maske i bile su rijetka pojava. Kućanstva su se mogla nesmetano družiti, a čak su bili dopušteni i tulumi od maksimalno 500 posjetitelja, prenosi Jutarnji.hr.

Takav odgovor na pandemiju oblikovao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell.

Sloboda odlučivanja

Tegnell je 1995. u Demokratskoj Republici Kongo (tadašnjem Zairu) radio za vrijeme epidemije ebole, a potom je Europsku uniju i njezinu agenciju ECDC savjetovao o pitanjima zaraznih bolesti. U Švedskoj agenciji za javno zdravstvo radi od 2013. godine.

Švedski ustav državnim agencijama daje veliku slobodu odlučivanja, a vladu ograničava kada je riječ o nametanju restrikcija. Tegnell je više puta tijekom pandemije govorio da lockdowni nisu znanstveno utemeljeni te da su dokazi o učinkovitosti zaštitnih maski "slabi". Tegnellova stajališta ne uklapaju se u globalni znanstveni konsenzus, ali ipak su znanstveno utemeljena. On tvrdi da bi se mnoge države ponašale poput Švedske kada bi timove za odgovor na pandemiju činili znanstvenici, a ne političari.

Dok se dio svijeta zgražao nad njegovim riječima i metodama, Tegnell je unutar Švedske uživao veliku popularnost, ponajprije zato što su ga njegovi sugrađani vidjeli kao razumnog, racionalnog i mirnog. Njegovi su ga pristaše hvalili zato što se nije pokorio politici. Na maske se u Švedskoj gledalo kao na otpor prema znanosti.

Novinarka New Yorkera Mallory Pickett kaže da je Jularbo upoznala u Facebook grupi "Anders Tegnell Fan Club" (hrv. klub obožavatelja Andersa Tegnella). Medicinska sestra joj je rekla da je mnogo njezinih prijatelja i kolega oboljelo od covida-19 te da je ona imala teži slučaj bolesti. Spomenuta Facebook grupa prepuna je fotografija proizvoda s Tegnellovim likom.

"Radije bih da zdravstvene odluke donose stručnjaci, a ne premijer koji o zdravstvu i medicinskim pitanjima ništa ne zna", rekla je Jularbo za New Yorker.

Među članovima grupe koji su se zarazili koronavirusom našao se 53-godišnji programer Staffan Hugemark. On se razbolio nakon što je s obitelji otišao na skijanje u Italiju. Nedavno se, kaže, posvađao sa starim prijateljem oko švedskog odgovora na koronavirus. "Ljudi misli da je ovdje katastrofalno, ali nije", rekao je.

Viktoria Ellénius, 47-godišnja bivša djelatnica u industriji ljepote, rano se razboljela te tjednima nije mogla raditi, što je dovelo do toga da je ostala bez svoje tvrtke za njegu kože. Nije se mogla testirati, ali misli da je imala covid-19. Unatoč tome, Ellénius misli da je Tegnell državu spasio od ekonomske štete i depresije koje bi uzrokovali lockdowni. "Ispočetka mi se Anders Tegnell nije sviđao. No, što sam više stvari o njemu doznavala, i što je više vremena prošlo, sve mi se više sviđa", dodala je.

Jularbo sada u bolnici u mjestu Eskilstuna (112 kilometara od Stockholma) pomaže onima koji su preboljeli covid-19, a kojima je potrebna rehabilitacija. I ona sama trpi posljedice covida, a najviše je muči umor. "Nikada nisam bila ovoliko umorna", rekla je. "Moj se alarm oglasi, a ja bih da me netko najradije upuca. Nije me briga hoće li djeca na vrijeme stići u školu. Nije mi stalo ni do čega".

'Zdrava osoba u Švedskoj ne može nositi masku'

Svejedno je ponosna na to kako je Švedska agencija za javno zdravstvo reagirala na pandemiju. "Bili su dobri. Nisu trčali okolo i slušali što drugi sve rade", rekla je.

Pickett navodi da joj je Jularbo prošle zime poslala poruku u kojoj je rekla da je zabrinuta zbog ozbiljnosti pandemije u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novinarka New Yorkera kaže da njezin muž, inače Šveđanin, redovito razgovara sa svojim prijateljima na Starom kontinentu. Njegovi videopozivi u ranim su joj danima pandemije bili poput prozora u obične živote koje korona nije zaustavila. Djeca su slavila rođendane i družila se. Odrasli su normalno jeli u restoranima i pili u kafićima.

Pickett kaže da su njezin svekar, Šveđanin u svojim 70-ima koji boluje od kronične bolesti pluća, i svekrva u trgovine išli bez maski te da su se često s prijateljima družili također bez maski. Kada bi im Pickett i njezin muž sugerirali da bi možda trebali nositi maske, oni bi ih pristojno odbili. Novinarka kaže da je njezin svekar nedavno razgovarao sa svojim pulmologom te da mu je ovaj rekao da ne vidi zašto bi itko nosio masku, osim ako bi poželio da ga se drugi klone zbog straha od bolesti.

"Zdrava osoba u Švedskoj ne može nositi masku. Ljudi bi te tretirali kao čudaka", odgovorila je u listopadu Pickettina svekrva novinarki na pitanje o maskama.

Švedska agencija za javno zdravstvo priopćila je da je učinkovitost maski upitna, da ih ljudi često neispravno nose te da bi mogle poslužiti kao izgovor za nedistanciranje, što bi bilo štetno.

Tegnell je u ožujku 2020. godine predstavio švedski plan za borbu pandemije. Mediji su kasnije došli do emailova u kojima se vidjelo da je švedska vlada u najmanju ruku razmotrila hoće li ta strategija dovesti do imuniteta većeg broja stanovnika. Tegnell je sredinom ožujka s čelnom osobom Finske agencije za javno zdravstvo raspravljao o tome može li držanje škola otvorenima dovesti do bržeg razvijanja imuniteta. Tegnell je smatrao da može, Finci su rekli da su njihovi izračuni pokazali da bi zatvaranje škola moglo dovesti do smanjenja širenja zaraze među starijom populacijom od deset posto. "Bi li se isplatilo za deset posto", pitao ih je u jednom od emailova Tegnell.

Švedska se naposljetku odlučila na pandemiju odgovoriti pomoću neortodoksnih znanstvenih stajališta, pragmatizma i "folkvetta", švedskog shvaćanja koncepta zdravog razuma. Nijedan epidemiolog nije držao da je samoizolacija dugoročno rješenje, a lockdowni se smatraju privremenim rješenjem za "kupovanje vremena".

Većina zemalja uvedene je lockdowne produživala jer nije mogla ukrotiti koronavirus. Tegnell je taj pristup smatrao neodrživim. Bio je i protiv maski. Na početku pandemije nije bilo dovoljno podataka o njihovoj učinkovitosti, no kasnije se ispostavilo, iako se i ti podaci dovode u pitanje, da do određene mjere sprečavaju širenje virusa.

Tegnella konstatacije svjetskih stručnjaka o učinkovitosti maski nisu uvjerile pa je Europskom centru za suzbijanje zaraznih bolesti (ECDC) u travnju 2020. godine poslao pismo u kojem je rekao da je protiv preporuke da se maske nose.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)