Kriza je započeta državnim udarom na Božić 1999., što se nastavilo neuspjelim pučem iz 2002. i građanskim ratom, a završilo podjelom zemlje. U 50 godina neovisnosti ta bivša francuska kolonija, a danas prvi svjetski proizvođač kakaa, prvi put je spremna za otvorene i pravične izbore.
Pošto su od 2005. izbori bili odgođeni šest puta, u nedjelju snage treba da odmjere tri političara koja dominiraju političkom scenom otkako je 1993. umro "otac nacije" Feliks Hufuet Boini.
Nekad opozicijski vođa Laurent Gbagbo (65) postao je 2002. šef države u vrlo spornim uvjetima. Na vlasti je ostao i nakon 2005. godine kada mu je istekao mandat te izborima želi potvrditi svoj legitimitet u domovini i inostranstvu.
Prvak Demokratske stranke Obale Bjelokosti (PDCI) Henri Konan Bedie (76), koji je naslijedio Hufuet-Boinija na čelu države, želi se potvrditi nakon poraza koji je pretrpio na Božić 1999. godine kada su ga pučisti svrgnuli s vlasti prvim državnim udarom u povijesti te zemlje.
Treći u utrci je bivši premijer Alasane Kvatara (68), predsjednik stranke Okupljanje za republiku (RDR). Izborima Kvatara želi popraviti "nepravdu" nanijetu mu 2000. kada mu je kandidatura bila odbijena pod izgovorom da mu je "državljanstvo upitno", a također teži sprati sa sebe optužbe da je kumovao neuspjelom državnom udaru iz 2002. godine.
Obala Slonovače bila je prije zadnjeg burnog desetljeća primjer političke stabilnosti u Africi, čak i "gospodarskog čuda", ali je 18. septembra 2002. zapala u najtežu krizu u svojoj povijesti zbog sukoba pobunjenika i vladinih snaga.
Sukobi su izazvali seobu stanovništva, doveli zemlju u stanje "ni rata ni mira", te je podijelili na sjever pod kontrolom pobunjeničkih Novih snaga (FN) i jug lojalan predsjedniku Gbagbu.
Mirovnim sporazumom iz Ouagadougoua 2007. vođa pobunjenika FN-a postao je premijer i otada je Obala Slonovače počela mukotrpne pripreme za predsjedničke izbore, prenijela je Hina.
Zemlja s 21 milion stanovnika, s 40 posto muslimana, približno toliko kršćana i ostatkom animista, prva je u svijetu po proizvodnji kakaa. Izvoz kakaovca čini 40 posto izvoznog prihoda i 20 posto BDP-a.
(FENA/em)