Godina pandemije donijela je brojne izazove, promjene u ponašanju, radu, življenju, navikama. I dok čitamo o poražavajućim statistikama koje se tiču povećanja nezaposlenosti, rasta cijena, padu nataliteta, stiže nam jedna pozitivna – u prošloj godini porastao je procenat informatički pismenih građana u našoj zemlji.

Naime, Agencija za statistiku BiH objavila je podatke o broju korisnika računara i interneta, a istraživanje je provedeno na uzorku od 8.165 domaćinstava.

Nivo pristupa internetu u domaćinstvima u 2020. godini je povećan za jedan posto u odnosu na 2019. godinu, i sada iznosi 73 posto. Više od 1,39 miliona osoba koristi internet svaki dan ili skoro svakog dana.

Između ostalog, došlo se do podataka i šta to građani najviše koriste.

Ono što je zanimljivo je da je najveći skok, kada je u pitanju korištenje interneta, zabilježen kod pretraga informacija o robi i uslugama. Ovu vrstu informacija tražilo je 49 posto anketiranih, u odnosu na 40 posto u 2019. godini.

Bili smo prisiljeni

Za šest posto naraslo je telefoniranje preko interneta, kao i korištenje usluga internet bankarstva. Nešto manji rast, ali ipak rast, zabilježen je i kod učešća na društvenim mrežama, slanju i primanju e-maila, te naručivanju proizvoda i usluga putem interneta.

Sociolog Amer Osmić, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je da je ovo sve bilo i za očekivati s obzirom na pandemiju.

- Nismo dobrovoljno išli u skladu s vremenom već govorimo o prisilnoj informatičkoj pismenosti. To je bilo takvo radno okruženje, obrazovno okruženje. Pogotovo je obrazovni sektor načinio značajne korake naprijed, ali prisilno – istakao je Osmić.

Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, internet se u velikoj mjeri koristio za telefoniranje i video pozive (90,6 posto ispitanika), slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera... (78 posto), učešće na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter (68,3 posto). Čitanje internet-portala, online novina i časopisa koristilo je 65,6 posto ispitanika, pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama 67,2 posto, a značajan broj ispitanika koristilo je internet za gledanje video sadržaja preko besplatnih servisa poput YouTubea - 58,4 posto.

Interesantno je da su građani treće životne dobi (od 65 do 74 godine starosti) internet najčešće koristili za telefoniranje i videopozive (97,1 posto), kao i za slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera i slično (85,7 posto).

- Pa vrijednost Zooma je skočila u vrijeme pandemije za više od 1.000 posto, a Zoom se možda najviše koristi za te videopozive, konferencije – prokomentirao je Osmić.

Mladi (od 16 do 24 godine starosti) su internet najčešće koristili za učešće na društvenim mrežama – 87 posto, dok su usluge internet-bankarstva najviše koristili građani između 35 i 44 godine starosti.

Torbe, nakit, bijela tehnika

Kada je u pitanju naručivanje roba i usluga preko interneta, najčešće su to bili odjeća, obuća ili pribor poput torbi i nakita (56,1 posto), namještaj, kućni pribor poput tepiha i zavjesa te proizvodi za vrt (21,6 posto), kao i bijela tehnika i potrošačka elektronika (18,8 posto).

Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, rezultati istraživanja o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija pokazali da skoro 73 posto domaćinstava imaju pristup internetu, s tim da je ovaj procenat malo veći u gradovima.

No značajne razlike se mogu primijetiti kada se upoređuje pristup internetu u domaćinstvima sa djecom mlađom od 16 godina (91,4 posto) i domaćinstvima bez djece mlađe od 16 godina (65,5 posto). Jaz je vidljiv kada se gledaju mjesečni prihodi, pa tako pristup internetu ima skoro 94 posto domaćinstava s prihodima većim od 1.000 KM, dok tek 42,2 posto domaćinstava s primanjima nižim od 500 KM može pristupiti internetu.

Računare najviše koriste studenti (skoro sto posto), zatim zaposleni (87,3 posto), ali i nezaposleni (69,5 posto). Broj korisnika računara se povećao za 3,5 posto u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu i taj procenat raste. No i dalje ima 23,8 posto osoba koje nikada nisu koristile računar.

(Faktor.ba, DEPO PORTAL/md)