Papa Franjo počinje u petak prvu u istoriji papinsku posjetu Iraku, što je čin solidarnosti s tamošnjom kršćanskom zajednicom i simboličan gest prema muslimanima.

Papin pohod održava se u vrijeme kad se Irak, razoren decenijama sukoba, suočava s drugim smrtonosnim valom pandemije korona virusa, ali i ponovnim izbijanjem nasilja.

Progoni su već prorijedili kršćansku zajednicu u Iraku – jednu od najstarijih u svijetu – koja je 2003. godina imala oko 1,5 miliona vjernika, a danas ih je oko 400.000.

Gotovo 1.650 kilometara papa Franjo će preći u tri dana, uglavnom zračnim prevozom.

Poglavar Rimokatoličke crkve u Iraku želi izraziti solidarnost s kršćanima i s ostalih 40 miliona Iračana.

Od glavnog grada Bagdada do svetišta u Najafu duž ulica već su istaknuti natpisi uz portret pape i arapski naziv “Baba al-Vatican”, piše AFP.

Od Ura na jugu, rodnog mjesta Abrahama (Ibrahima), koji je velika ličnost u sve tri velike monoteističke religije, do ratom poharanih kršćanskih gradova na sjeveru, popravljene su ceste i dotjerane crkve u zabačenim dijelovima u koje nikada nije kročio tako visoki crkveni zvaničnik.

“Papina je poruka da Crkva stoji uz one koji pate. Imat će moćne riječi za Irak, gdje su počinjeni zločini protiv čovječnosti”, rekao je nadbiskup Mosula i Akre, dominikanac Michaeel Najeeb Moussa.

Iračka kršćanska zajednica jedna je od najstarijih i najraznolikijih na svijetu, a Kaldejci i drugi katolici čine otprilike polovinu, zajedno s armenskim pravoslavcima, protestantima i drugima.

Do 2003. godine, kada je američka invazija srušila tadašnjeg diktatora Sadama Husseina, kršćani su činili oko šest posto od 25 miliona stanovnika Iraka.

Dok je sektaško nasilje gurnulo pripadnike manjine na bijeg, većinsko stanovništvo je uvećano , dodatno razrijedivši kršćane na samo jedan posto, prema Williamu Wardi, suosnivaču Organizacije za ljudska prava Hammurabi.

Većina ih je bila koncentrirana u sjevernoj provinciji Ninive, gdje mnogi još uvijek govore aramejski dijalekt, jezik Isusa Krista.

Džihadisti  tzv. Islamske države 2014. preuzeli su kontrolu nad Ninivom, divljajući kršćanskim gradovima i govoreći stanovnicima: preobratite se ili umrite.

U to je vrijeme papa Franjo odobrio vojnu akciju protiv IS-a i razmišljao o posjetu sjevernom Iraku u znak solidarnosti s tamošnjim kršćanima.

Papa Ivan Pavao II planirao je posjetiti Irak 2000. godine, ali Sadam Hussein naglo je otkazao putovanje.

Ubrzo nakon što je Franjo 2013. godine izabran za papu, otac Louis Sako pozvao ga je da posjeti Irak. Kasnije je Louis Sako imenovan kardinalom i poglavarom Kaldejske katoličke crkve, a sada je ključni organizatoro Papine posjete.

Predsjednik Barham Saleh 2019. uputio je službeni poziv Papi nadajući se da će pomoći Iraku da "ozdravi" nakon godina nasilja.

Zbog pandemije Covid-19 koja je poharala Italiju, Papa je otkazao sva inozemna putovanja od juna 2020.

Njegov pothvat u Irak, njegovo prvo putovanje nakon pandemije, ima prepun program.

Slijeće u petak ujutro u Bagdad sa sigurnosnim timom i  75 novinara koji su, poput Pape, već vakcinisani.

Tokom  tri dana ugostit će mise u Bagdadu, kurdskom regionalnom glavnom gradu Arbilu i Uru.

(FENA/md)